Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Bojali su se samo života – prikaz romana „I živ i mrtav“ Ivana Zlatkovića

Šta je to što narušava ovu malu šumadijsku kućnu idilu:

Žuta slavska sveća u drvenom čiraku. Pogača s krstom, kockom šećera, strukom bosiljka. Koljivo. Pečeni krompir u ljusci koji viri iz velike zdele. Nasečeni kupus. Proja i vruć hleb iz šporeta. Na drvenom ovalu pita od kiselih jabuka i šljiva. Čokanji u kojima se žućka rakija. Na zidu je klečani ćilim, ikona, kandilo sa zejtinom i žiškom. Kum sedi ispod ikone Svetog Nikole, pored njega je kuma, domaćinov mlađi brat, snaja. Nasuprot je žandar u šinjelu. Deca su za malom sovrom u ćošku. Tamo je i domaćica sa ćerkom.

Naravno, to je prisustvo žandara na gozbi povodom domaćinovog krsnog imena.

Ali, žandar nije tu bez razloga niti slučajno, jer u neposrednoj okolini, a možda i u samom selu, krije se hajduk od kojeg strepe Venčac i Bukulja, hajduk čiji se jataci i ljubaznice više ne mogu izbrojati, a nije ništa drugačije ni sa brojem žrtava koje je taj odmetnik ojadio ili lišio života.

Ono što će, međutim, posebno zapanjiti, to je podatak da se ova priča ne dešava u vreme epskih hajduka Starine Novaka ili Malog Radojice, niti u vreme Veselinovićevog Stanka ili Rankovićevog Đurice, nego u prvoj polovini dvadesetog stoleća, tačnije: u periodu između dva svetska rata.

Iako smo zahvaljujući epskoj poeziji navikli da u hajducima vidimo isključivo hrabre borce protiv zavojevača i zaštitnike golorukog naroda, hajdučija u Srbiji nije prestala ni nakon oslobođenja od Turaka, a novim hajducima neprijatelji su postali njihove komšije i sunarodnici, naročito oni imućniji, ali i oni koji su svojom silom zavodili red po selima i varošima u ime vrhovne državne vlasti, pa se tako desilo da jedan isti izraz, koji se ranije redovno tumačio u pozitivnom svetlu, dobije u novim uslovima potpuno negativnu konotaciju – premda treba istaći da su i u turskim vremenima hajduci znali da pljačkaju trgovce bez obzira na to koje su vere i nacionalnosti oni bili.

Stoga je hajdučija postala fenomen koji je privlačio brojne istraživače, ali uprkos raznim izveštajima, člancima i književnoumetničkim obradama, mnoge priče nikada nisu do kraja razjašnjene ni ispričane, tako da su i do danas zadržale izvesnu dozu misterije, pa i strepnje, jer kad se o njima progovori, deluje kao da su se dogodile koliko juče i kao da duhovi starih odmetnika i dalje lebde nad selima i planinama gde su se krili i harali.

Jednu od takvih priča predočava nam Ivan Zlatković u svom romanu pod nazivom „I živ i mrtav“, gde su zapisi iz policijskih arhiva i dnevne štampe pretočeni u svojevrsne umetničke minijature koje zajedno čine storiju o zulumu što je hajduk Jovaš činio po srcu Šumadije, ali i o strahu koji se neminovno širio među nezaštićenim stanovništvom već na sâm pomen razbojnikovog imena.

Prodirući ne samo u dušu hajduka i njegove družine, nego i u duše njegovih zakletih protivnika, roman kao da više i ne pravi razliku između odmetnika i predstavnika vlasti, jer koliko su dugo gonili i ubijali šumske razbojnike, i sami žandari kao da su se pretvorili u krvoločne hajduke koji ni od čega neće prezati samo da svom neprijatelju oduzmu život na što je moguće ponižavajući način.

Odabravši da priču dobrim delom ispriča u prvom licu, ali iz ugla više pripovedača, Zlatković je roman obogatio autentičnim šumadijskim narodnim govorom, koji nas svojom neposrednošću još dublje uvlači u zaplet i misteriju izazvanu hajdučkim nedelima, ali nam i savršeno dočarava psihološki profil ljudi obeju suprotstavljenih strana, koje je spajalo to što se nisu bojali smrti – nego su se samo bojali života.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844