„Čarobnjak iz Oza“ L. Frenka Bauma
Doroti, Strašilo, Plašljivi Lav i Limeni Drvoseča. Ko još nije čuo za ove junake? Njihova imena urezana su u svest generacija. Iako je svoju modernizovanu bajku pisao po ugledu na braću Grim i Hansa Kristijana Andersena, Baumova namera bila je da svoje pripovedanje oslobodi zastrašujućih elemenata, karakterističnih za priče njegovih prethodnika. On u predgovoru piše:
„Folklor, legende, mitovi i bajke već vekovima prate detinjstvo, jer svako zdravo dete prirodno i nagonski uživa u čudesnim, neverovatnim i očigledno nestvarnim pričama. Krilate vile iz bajki braće Grim i Andersena donele su dečjim srcima više radosti od svih ostalih ljudskih tvorevina.
„Ipak, starinske bajke koje traju već pokolenjima sada se u dečjim bibliotekama mogu svrstati pod 'istorijske' jer je došlo vreme za nove 'čudesne priče', u kojima nema tradicionalnih duhova, patuljaka i vila, kao ni svih onih jezivih događaja od kojih se ledi krv u žilama, a koje su njihovi tvorci smislili da bi istakli zastrašujuću pouku svake priče. Moderno obrazovanje obuhvata i moral, stoga današnje dete u bajkama traži samo zabavu i rado odbacuje sva neprijatna dešavanja.
„Imajući sve to u vidu, priča o čudesnom čarobnjaku iz Oza namenjena je isključivo da zabavi današnju decu. Ona pokušava da predstavlja modernizovanu bajku u kojoj su čarolije i radost zadržane, dok su očaj i košmari odbačeni.“
Knjiga je već po objavljivanju 1900. godine postala bestseler, a interesovanje za nju ne jenjava ni danas. Uzbudljiva priča i njeni šarmantni junaci, koji iz doživljaja u doživljaj prevazilaze i svoja i očekivanja okoline, učinili su „Čarobnjaka iz Oza“ najčitanijom dečjom knjigom svih vremena, za koju mnogi savremeni autori fantastike tvrde da je presudno uticala na njihovo stvaralaštvo.
Izvor: fantasybookreview.co.uk
Prevod: Jelena Tanasković



















