Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Čekajući Gogolja – „Mrtve duše“

A sada, evo prevare koja će ubrzati puls svakog novoruskog biznismena: obilazite unutrašnjost zemlje, kupite imena na hiljade pokojnih kmetova, a zatim ih stavite pod lažnu hipoteku kao svoju imovinu i od države podignete novac kao da je reč o živim ljudima.

Ovu apsurdnu avanturu Pavla Ivanoviča Čičikova, njegovo upoznavanje sa raznim sortama veleposednika – sentimentalnim, neposrednim, nemarnim i neotesanim – u zemljama izvan Rusije, prvi čitaoci romana „Mrtve duše“ doživeli su kao svojevrstan dokumentarac. Zgroženi srednjovekovnom atmosferom u Rusiji, očekivali su punu istinu – i dobili su je zahvaljujući bukvalnim prevodima. Tek je 1942, čitav vek nakon što je roman prvi put objavljen, prevod Bernarda Gilberta Guvernija, čitaocima sa engleskog govornog područja omogućio da u potpunosti dožive snagu Gogoljeve satire, specifičnu jezičku razigranost i gotovo nadrealnu maštovitost.

Vladimir Nabokov je u svojoj jedinstvenoj studiji Gogolja iz 1944, zauvek povezao roman „Mrtve duše“ sa ruskim pojmom пошлость, imenicom koju nije lako prevesti, ali koja podrazumeva nešto vulgarno i banalno – „lažno značajno, lažno lepo, lažno pametno“. U tom smislu, „Mrtve duše“ zapravo nije toliko roman o Rusiji, koliko o nedostacima ljudskih karaktera.

Moderna Rusija, sa svojom jezivom mafijom i pompeznim političkim vrhom, predstavlja sinonim za centar međunarodnog пошлость, mesta kakvim bi Čičikov bio oduševljen. Možemo da ga zamislimo kako putuje provincijom, otkupljuje ugovore neplaćenih fabričkih radnika sa namerom da uzme zajam od Svetske banke. Ali, sa tom razlikom, što je danas njegovo vozilo, kojem se dive prolaznici, Джип Чероки.

Izvor: nytimes.com
Prevod: Maja Horvat

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844