Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Četiri sestre: Neispričana priča o tragičnoj sudbini sestara Romanov

Helen Rapaport, nagrađivana istoričarka, u ovom članku piše o svojoj knjizi „Sestre Romanove“, u kojoj se bavila životima četiri ćerke porodice Romanov. Njih su, zajedno sa roditeljima i bratom, boljševici pogubili tokom Ruske revolucije koja je trajala od 1917. do 1918. godine.

Poslednja ruska carska porodica – car Nikolaj, njegova žena Aleksandra i njihovo petoro dece Olga, Tatjana, Marija, Anastasija i Aleksej – brutalno je ubijena 17. jula 1918. godine u Jekaterinburgu u zapadnom Sibiru. Ovaj događaj je u istoriji ostao zapamćen kao jedan od nabrutalnijih činova koji je donela Ruska revolucija, čin koji je pokrenuo razdoblje nemira, terora i ubistava dok je Rusija polako tonula u mučan građanski rat između nove boljševičke i dotadašnje privremene vlade.

U godinama koje su usledile, mnogo toga je na Zapadu napisano o tragičnoj sudbini ove porodice, ali se većina objavljenih radova o porodici Romanov do sada fokusirala na nedostatke njenih vladara Nikolaja i Aleksandre, njihovu ljubavnu priču i zastrašujuću smrt i gubitak carske krune koji je velikim delom bio njihova krivica. Pored njih, interesovanje je uglavnom bilo usmereno na njihovog jedinog sina i naslednika Alekseja, dečaka koga su žarko želeli, a čiji je život bio razoren usled posledica hemofilije koju je nasledio od svoje majke Aleksandre.

Usled svih tragičnih događaja koji se vezuju za porodicu Romanov, često su četiri ljupke i posvećene sestre, koje su takođe bile deo ove nesreće, bile zanemarivane. Međutim, u stvari su one bile oslonac svojoj često bolesnoj majci i nemoćnom bratu, a njihova podrška i odanost svom ocu caru nikada se nisu dovodile u pitanje. Nema sumnje da su obožavale svog oca i da je on njih voleo. No, četiri sestre su i međusobno bile veoma prisne, a takve su bile i u odnosima sa bliskim prijateljima i dvorskom svitom koja im je bila dodeljena. Konačno, njihova priča je priča o tihoj i svesrdnoj posvećenosti o kojoj se nije mnogo znalo, a koja je često bila prenebregnuta.

Predugo je istorija Olgi, Tatjani, Mariji i Anastasiji dodeljivala podređene uloge – one su predstavljale pozadinu porodice Romanov, čiji su glavni junaci bili njihovi roditelji i brat, a posmatrane su kao lepe devojke, koje nisu imale veze sa kontroverzama svoje porodice. Knjiga „Sestre Romanove“ je pokušaj da se promeni percepcija javnosti o ove četiri devojke, koje su do sada uvek bile predstavljene kao dosadne i osobe bez karaktera i čiji su životi bili u potpunosti nezanimljivi.

Proučavajući priče o četiri sestre u svetlu privatnog, porodičnog života porodice Romanov, možemo pronaći širok spektar informacija koje fasciniraju i koje će nam otkriti četiri sasvim različite ličnosti carevih ćerki – njihova nadanja, snove, težnje, a da ne pominjemo i njihova razočaranja na ljubavnom planu – što zauzvrat osvetljava dinamiku neispričanog dela života ove porodice.

U julu 2018. godine navršilo se sto godina od ubistva sestara Romanov. Ruska pravoslavna crkva kanonizovala ih je zajedno sa njihovom porodicom 1981. godine, a deset godina nakon pada komunizma su se sve češće pojavljivale na ikonama u crkvama širom Rusije.

Ove četiri prelepe mlade devojke obučene u svoje čipkaste haljine i sa diskretnim šeširima odavno su ovekovečene na hiljadama fotografija porodice Romanov koje se se čuvaju u albumima u Državnom arhivu. Međutim, oba načina na koje se one predstavljene jesu idealizovana verzija ovih devojaka. Suština je da su one bile veoma prizemne i dopadljive, izgrađene ličnosti. Knjiga „Sestre Romanove“ jeste pokušaj da se otkrije neulepšana verzija njihove priče, koja pri tom teži tome da im se vrati centralna uloga koju su imale u poslednjoj ruskoj carskoj porodici.

Autor: Helen Rapaport
Izvor: history.co.uk
Prevod: Nataša Đuričić Marković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844