Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Delfi Kutak je pročitao: „Odabrane pripovetke“ Branislava Nušića

Biografi Branislava Nušića pribeležili su da je jedan Beograđanin prišao piscu u kafani „Ruski carˮ u nameri da se već proslavljenom savremeniku požali kako su mu sina oborili na maturi, jer nesrećni đak, navodno, nije znao da nabroji dela ovog klasika naše dramske književnosti. Pisac je, smešeći se ispod brkova, utešio ozlojeđenog oca: - E, moj prijatelju, kada bi mene, evo, neki profesor sad upitao šta sam napisao, ni ja ne bih znao da odgovorim i pao bih na ispitu... Ova anegdota iz burnog života Branislava Nušića možda najrečitije svedoči o obimnosti i raznovrsnosti njegovog književnog opusa, u kome komediografski rad zauzima najznačajnije mesto. Čak i oni današnji čitaoci koji poznaju i vole srpsku književnost prve polovine 20. veka, ime  književnika koji se rodio kao Alkibijad Nuša, a stvarao pod mnogim pseudonimima, skoro isključivo vezuju za dela čija su izvođenja punila pozorišta, ali i zagušljive sale u kojima su ih sa entuzijazmom igrale amaterske trupe. Podatak da je zbog satirične pesme „Dva rabaˮ tamnovao na samom početku svoje karijere učinio je  opštepoznatom i činjenicu da se Nušić okušao kao pesnik, a čitanke i školska lektira su nam ovog stvaraoca približili kao pisca za najmlađe naraštaje. Ipak, skoro da smo sasvim zaboravili njegov doprinos putopisnoj književnosti, njegovu „Retorikuˮ izuzetne vrednosti, kao i veoma obiman pripovedački opus.  Ali, kada nam se  u rukama nađe izbor humoristične proze kakav je pod naslovom „Odabrane pripovetkeˮ u izboru Raška V. Jovanovića nedavno objavila Laguna, zbog aktuelnosti i živopisnosti koje ih odlikuju, može nam se učiniti da su neka od odabranih ostvarenja s početka proteklog veka napisana upravo u našem vremenu.

Među koricama ovog izbora nalaze se „pripovetke o Beogradu i onima koji njemu stremeˮ koje, osim toposa prestonice, koja se iz turske kasabe preobražava u modernu varoš, objedinjuje humor, onaj dobronamerni nušićevski humor koji opominje čitaoce, osuđujući, ali ne ponižavajući svevremene književne junake. To je humor pisca koji voli ljude, koji uprkos ismevanju naših nepopravljivih mana, lažnog moralizma i podaničkog mentaliteta, ne prezire čak ni policijske doušnike, ni novinare koji lansiraju lažne vesti, ni pralje oštrog jezika koje skoro doslovno iznose u javnost prljav veš svojih uglednih mušterija, ni pohlepne i vlastoljubive državne nameštenike, ni nedoučene učitelje, ni raspusne sveštenike i njihovu licemernu pastvu... Jer likovi iz njegovih humoreski, kozerija, priča čija je osnova skoro bez izuzetka nekakva anegdota koja se prepričavala u prestoničkim kafanama ili parkovima između dva rata, blizak su rod njegovim dramskim junacima i to po prevrtljivosti, gramzivosti, sitnom lopovluku, vlastoljublju i samouništavajućoj političkoj ostrašćenosti, skorojevićkom ponašanju i nastojanju da prečicom dođu do onoga što im ne pripada i što ne zaslužuju. Zahvatajući građu, kako je govorio, iz „samog životaˮ, tokom koga je bio i novinar, i diplomata, i vojnik, i upravnik pozorišta, policajac, i glumac, i šta još sve ne, Branislav Nušić nas svojim humorom koji je često nepravedno ocenjivan kao površan i banalan, razgaljuje, ali nam i posle čitavog jednog veka, pruža više od puke zabave. Ako se latite ove knjige, još jednom ćete se uveriti u duboki smisao reči koje je, 1924. godine, Nušić uputio svojoj kćeri Margiti Giti Predić: „Za moj se humor veli da je lak. Ja ne znam da u literaturi postoje dva humora: težak i lak - ja znam samo jedan humor, jedan jedini, onaj koji, izazivajući smeh na usnama, ublažava surovost života.ˮ

Autor: Olivera Nedeljković
Izvor: Delfi Kutak

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844