Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Dugoočekivani roman Arundati Roj je ambiciozan uvid u politički nemir u Indiji

U svom prvencu koji nas je ostavio bez daha, „Bogu malih stvari“, objavljenom pre 20 godina, Arundati Roj je napisala da u Indiji „lični očaj nikad nije dovoljno loš“ jer su se „i gore stvari događale“ i događaće se. Varvarizmi istorije: krvava politika kolonijalizma i proglašenje nezavisnosti, šokantno nasilni verski sukobi, parališuće kastinske i klasne predrasude, i ono što je V. S. Naipaul nazvao „siromaštvo i beda, toliko strašni da se ne daju ni zamislili“.

Rojeva se u svom prethodnom romanu fokusira na lične gubitke, koristeći svoje magično čulo za emocionalne detalje i svoje žitko pisanje da bi nas uvukla u dnevni ritam života u selu Kerala, dok slika foknerovski portret porodice, sa fatalizmom klasične tragedije. Njen dugoočekivani novi roman „Ministarstvo neizmerne sreće“ ima trenutke slične emocionalne jačine, ali je manje fokusiran na lično, koliko na veliki, nasilan, kružan, pokretan, neshvatljiv, poremećen, beskrajan, javni raspad nacije“.

Pred nama je ambiciozan, ali veoma diskurzivan roman koji nas vodi ka dirljivom zaključku, ali počinje da usporava u sredini, i ponekad mu toliko fali centripetalne sile da se čini da će se raspasti u deliće. Rojeva opisuje navike u pisanju jednog lika rečima: „Sakupljala je deliće priča i besmislene suvenire koji naoko nisu imali nikakvu svrhu. Delovalo je da njena interesovanja nemaju ni šemu ni temu“.

Nema sumnje da Rojeva, koja je provela toliko vremena tokom poslednje dve decenije u politici (postala je strasni podržavalac kašmirskog separatističkog pokreta i kritičar hindu nacionalizma) koristi mnoge fragmente i digresije knjige kako bi napravila panoramički mozaik moderne Indije, i opisala nebrojene društvene, političke, verske i kulturne probleme koji ključaju ispod površine svakodnevnog života. Aludira na nacionalne tragedije završetkom „supermarket plača“, poput Bopalske gasne katastrofe iz 1984. i Gujaratskog pogroma iz 2002. kao i na nizanje alarmantnih anegdota sa ubistvima, silovanjima, mučenjima i sakaćenjima, ali i svakodnevne gubitke i bol. 

Međutim, ovi užasavajući događaji i hiljade sitnih likova koje Rojeva uvodi ne rezultiraju brojgelovskim portretom jedne zemlje, već više podsećaju na skretanja od osnovne, očaravajuće priče dve junakinje Rojove: transrodne žene Andžum (rođene kao Aftab), koja je otišla da živi na groblju u Delhiju, i bivše studentkinje arhitekture Tulo, koja putuje u Kašmir da poseti starog prijatelja i povremenog ljubavnika Musu, borca za slobodu koji živi u opasnosti i u stalnom je bekstvu.

Rojeva lako hvata na hartiji ljubav Andžum prema napuštenom detetu Zainab, koju usvaja kao svoju ćerku, kao i prijateljstvo koje se razvija između Andžum i mladog čoveka koji sebe zove Sadam Husein, i koji takođe živi na groblju. Njeni opisi ljubavne priče Tilo i Muse u Kašmiru su filmski živopisni – ne treba zaboraviti da je Rojeva bila i scenarista – ali i iskreni, dirljivi i duboko ljudski.

Ali kada se Rojeva okreće od detalja života svojih likova i pokušava da ih generalizuje kako bi došla do zaključka o patnji Indijaca, njeno pisanje ume da bude teško i pompezno: „Normalnost u našem delu sveta nalikuje kuvanom jajetu: njegova jednolična površina u svom srcu krije žumance raspusnog nasilja. Upravo naša stalna napetost zbog tog nasilja, naše pamćenje prošlih muka i užas od budućih provala određuju pravila po kojima ljudi tako složeni i raznoliki kakvi smo mi nastavljaju da postoje ‒ da žive zajedno, međusobno se trpe i, s vremena na vreme, međusobno ubijaju“.

Srećom po čitaoca koji uspeva da se snađe kroz ove zavijeni lavirint, Rojeva ispreda priče o Tilu i Anjum zajedno u muzikalnom i prelepo orkestriranom zaključku romana. Ovaj kraj uspeva da iznedri nadu iz brojnih tragedija ovih ljudi, i pogled u budućnost u životima toliko opterećenih prošlošću.

Napisala: Mičiko Kakutani
Izvor: nytimes.com

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844