Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Feliks“ Vladimira Kecmanovića. Osvrt. Ukratko.

Teško je otpočeti prikaz jedne priče koja, kako njen autor sâm kaže, suštinski nema svoj početak.

Nema svoj početak kao što nemaju ni druge priče.

Ipak, pošto je pisac Vladimir Kecmanović našao, makar na formalnom planu, tačku u vremenu i prostoru kojom će započeti svoj roman „Feliks“, neka u ovom prikazu takva tačka bude Feliks Krul.

Ali, Kecmanovićev „Feliks“ nije roman o Feliksu Krulu.

Jer tu je priču odavno ispričao Tomas Man.

Feliks Krul je, međutim, sada poslužio kao simbol i motiv.

Motiv za stvaranje jedne nove priče.

Za stvaranje jedne potresne priče o nekim novim Feliksima.

Za stvaranje priče o Feliksima našeg vremena i našeg prostora.

O Feliksima naših naravi.

Jer Feliksâ ima svuda, na svakom koraku, iza svake fasade, i tamo gde ih najmanje očekujemo.

Ali, ni Feliks nije očekivao da će jedne noći sresti drugog Feliksa.

Drugog Feliksa, koji bi mogao da mu istovremeno bude i smrtni neprijatelj i nezaobilazni dvojnik.

I onda počinje verbalno nadmetanje dvojice Feliksa.

Nadmetanje, koje čitaoce ostavlja bez daha.

Ostaje im jedino da u dahu pročitaju roman.

A roman je otpočeo kao neka penzionerska hronika.

Što, mora se priznati, i nije mnogo uzbudljivo.

Mada, drži pažnju i tera nas da nastavimo sa čitanjem.

I u jednom trenutku ćemo naslutiti zaplet koji je sigurno vredan trilera.

S pravom ćemo to naslutiti.

Jer ključni momenat ubrzo dolazi.

Nakon još jednog dana koji je delovao tako uobičajeno.

Penzioner koji je dao oglas za razmenu stana – obilazi nekoliko stanova u drugom gradu.

I od svakog čoveka kome je najavio posetu – tražio je novac za put.

I tako penzioner živi i preživljava iz dana u dan.

Ali, neće mu taj greh – greh koji i nije neki greh – biti fatalan.

Ne. Drugi greh, zaboravljeni greh iz prošlosti – taj će greh odrediti penzionerovu sudbinu tokom jedne naizgled obične noći.

Od tog momenta, kad jedan Feliks sretne drugog Feliksa, stvara se sve jači naboj iz rečenice u rečenicu, koje postepeno grade jednu specifičnu duo-dramu.

I verovatno je taj dramski naboj doprineo velikom uspehu romana čim je bio objavljen.

Godine 2007.

I nadahnuo je Kostu Peševskog da „Feliksa“ adaptira za pozorišnu predstavu, koju je režirao Darko Bajić u Zvezdara-teatru.

Neće nam nijednog trena popustiti pažnja dok budemo pratili razvoj situacije i dok iščekujemo rasplet, za koji se sve do samog kraja ne može znati hoće li se završiti konačnim sukobom sa smrtonosnim ishodom ili, ipak, sprijateljivanjem i saradnjom dvojice Feliksa, tako različitih a tako sličnih.

Ovakav literarni kvalitet nije mogao promaći ni stručnoj kritici, pa je stoga piscu pripala nagrada „Branko Ćopić“, koju dodeljuje Srpska akademija nauka i umetnosti, a pritom je roman bio i u najužem izboru za Ninovu nagradu.

Nije na odmet podsetiti da smo se, čitajući „Feliksa“, zapravo sreli sa Vladimirom Kecmanovićem iz perioda pre nego što je objavio znameniti roman „Top je bio vreo“.

Ali, i tada je Kecmanović već imao prepoznatljiv i izgrađen stil.

Stil upečatljivih kratkih rečenica.

Koje su ponekad i previše kratke.

Ali uvek ubojite.

Sa obaveznim razmacima između gotovo svake dve rečenice.

A često takvi razmaci i praznine najviše govore, više od samih reči.

Zato u Kecmanovićevim romanima treba i prazninama posvetiti pažnju.

Podjednaku pažnju kao i otkucanom tekstu.

Barem dok na pravi način ne shvatimo misao koju smo prethodno pročitali.

Novo izdanje „Feliksa“ podsetilo nas je da ova knjiga nije ništa manje značajna od nekih drugih Kecmanovićevih dela koja su proteklih godina izbila u prvi plan i donekle postala piščev zaštitni znak.

Novo izdanje „Feliksa“ objavljeno je 2019.

Izdavač: Laguna.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844