Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Filip Metizak: „24 sata u starom Rumu“ - šetnja Rimom 137. godine nove ere

Kako se živelo u Rimu, najvećem gradu antičkog sveta u koji su se slivala blaga od Kine na istoku do Britanskih ostrva na zapadu, prestonici najmoćnije imperije koja je trajala skoro jedan milenijum, u čijoj je vlasti bilo celo Sredozemlje i najveći deo Evrope? 

Istorijom Rimske imperije bavili su se mnogi njeni umni ljudi i dobar deo te građe je sačuvan, ali on se odnosi na živote vladara i njenih slavnih građana: filozofa, pesnika, dramskih pisaca, ne na obične Rimljane koji su bili anonimna većina na kojoj počiva život grada. 

Danas se ta disciplina naziva društvena istorija i odnosi se na svakodnevnicu određenih epoha i kultura. Njoj se posvetio vrhunski poznavalac društvene istorije drevnog Rima i Grčke britanski istoričar Filip Metizak, koji je svojim knjigama stekao ne samo akademska priznanja već i titulu globalnog bestseler pisca. Naime, njegova knjiga „Rim za 5 dinara na dan“ doživela je 13 izdanja i prevedena je na desetak evropskih jezika.

Izdavačka kuća Laguna odabrala je Metizakovu najnoviju knjigu „24 sata u starom Rimu“ (Jedan dan iz života tamošnjih stanovnika), koja je već je prevedena na više jezika, a kod nas je, i bez posebnih preporuka i reklame za manje od dva meseca, usred letnjih vrućina i školskog raspusta, stigla među najprodavanije knjige ovog izdavača. 

Kako je Metizak napisao na svom sajtu, antička istorija je za njega istovremeno posao i hobi. Već tri decenije je uronjen u to doba i, kada nešto novo smisli ili pronađe, voli da to podeli sa drugim poklonicima istorije evropskog antičkog sveta.

„Ako želim neku informaciju o starom Rimu ili Grčkoj, a ne uspevam da je nađem, zasučem rukave, prikupim autentičnu građu i napišem knjigu", objasnio je Metizak kako bira teme za svoje knjige.

„Antički svet je fascinantan kao alternativni univerzum, ali taj svet nije plod mašte, već je bio stvaran i kada čitam njihove istoričare uvek pronađem nešto novo", kaže autor.

Ovoga puta Metizak je odabrao da prikaže jedan dan poznog leta 137. godine za vreme Hadrijanove vladavine kada je Rim bio na vrhuncu moći, a bogatstvo i procvat odlikovali grad koji je simbol evropske kulture i nauke.

U knjizi je svakom satu, od ponoći do sledećeg novog dana, posvećeno po jedno poglavlje koje prati život zamišljenih glavnih junaka: stražara, prevoznika, pekara, robinje, majke, carskih glasnika, učenika, senatora, vestalki, pravnika, udavača, klesara, krčmarice, časovničara, poslužitelja u termama, domaćice, pralje, kuvara, trgovaca, bludnica, astrologa, gladijatora i društvenih parazita.

Mnogi ljudi koje srećemo u ovoj knjizi ne mare za slavu i bogatstvo Rima, kaže autor u uvodu knjige, „za njih se život ne svodi na slavu carstva, već na  to  kako  će  zaraditi  novac  kojim  će  platiti  stanarinu, kako će izaći na kraj s napornim rođacima i svakodnevnim izazovima kod kuće i na poslu. Rim možda jeste naj­veći grad na svetu, ali oni koji ovde žive i dalje moraju da se probijaju kroz gužvu, slažu sa susedima i na tržnicama pronađu dobru hranu po razumnim cenama“. Zar vas ovo ne podseća na ljude 21. veka?

Ova knjiga je rekonstrukcija života u Rimu, kaže Metizak, jer zahvaljujući arheolozima, epigrafičarima, sociolozima i pripadnicima drugih disciplina do sada se mogla steći opšta slika o životu i radu običnih ljudi pre dva milenijuma. Knjiga se oslanja na svu tu građu i izvore, posebno na anegdote, šale, besede, prepisku ljudi koji su živeli u tom vremenu. Pošto većina tih ljudi nije imala pravo da piše memoare, autor knjige je na sebe preuzeo zadatak da govori u njihovo ime.

To radi veoma spretno, zabavno i pre svega zanimljivo tako da se knjiga čita kao vodič kroz jednu daleku epohu koja čitaocu, zahvaljujući piscu, postaje bliska.

Autor: Vera Kondev
Izvor: Nedeljnik

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844