Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Igor Marojević: Etnofikcija

Igor Marojević u romanu Majčina ruka (2011) otvoreno progovara o sudbini podunavskih Švaba posle rata, ali ju je zaodenuo u priču o nevinosti i ljubavi. Roman je deo Etnofikcije, piščevog najavljenog romanesknog petoknjižja koje obrađuje odabrane istorijske periode u dvadesetom veku u sudbinama tri naroda koji su bili izolovani zbog svoje „nerazumne etnocentrične politike“ ukorenjene u nacionalizmu. Iako tu prednjače Španci, Nemci i Srbi, pominju se i neki drugi narodi koji se tretiraju i kao žrtve i kao agresori. Marojević ne staje ni na čiju stranu, već zauzima stav individue koja je svedok ili posrednik. Čini se da je „cilj” ovih romana posmatranje savremenih istorijskih pojava kroz prošlost,  jer da bismo saznali šta će nam se događati, moramo se suočiti s onim što nam se već desilo. Da bismo tačno percipirali sadašnjost, ne smemo ćutati o prošlosti ili se zavaravati (kako je napisao Nenad Župac) – lajtmotiv podunavskošvapske književnosti.

Marojević je do sada objavio tri dela Etnofikcije: Žegu, Šnit i Majčinu ruku. U romanu Žega (2004, 2008) autor je ironično predstavio građanski rat bjelaša i zelenaša (pristalica i protivnika Kraljevine SHS) s početka dvadesetog veka u Crnoj Gori. U romanu-tabloidu Šnit (2007, 2014), pisao je o vladavini ustaša u Zemunu krajem Drugog svetskog rata, i o saživotu Hrvata, Srba i Nemaca u ovom „smrtonosnom trouglu“.

Navedena dela izazvala su pažnju jedino književne javnosti, ali ne i masovnih medija. Međutim, svojim poslednjim romanom, Majčina ruka, ovaj pisac provokativne poetike čije su tematske osnove ironičan odnos prema svetu, multikulturalizam i problem identiteta u područjima gde je etnicitet glavno obeležje individue, uspeo je da ustalasa medije zbog jedne slučajnosti. Roman je objavljen u septembru 2011. godine, kada je održana i javna rasprava o Zakonu o restituciji. Ova rasprava je izazvala burne reakcije, a pojedini književni poslenici su optužili Marojevića da je namerno objavio roman u trenutku vođenja rasprave o pomenutom zakonu i, kako piše Nenad Župac, optuživali su ga da je strani plaćenik, da radi za interese Mađara u Vojvodini, da dobija novac iz stranih fondacija, a dokaz su im bile književne stipendije koje je dobio u inostranstvu, kao i prevodi njegovih dela na strane jezike i sl. Njegovo delo jeste naišlo i na oštru osudu i među novinarima, kao i među čitaocima, te recepcija ovog romana pokazuje da književnost na ovu temu još uvek može da izazove burne ideološke rasprave i da ne bude percipirana samo kao umetnost.

Autor: Nikolina Zobenica
Izvor: Tematski zbornik “Jezici i kulture u vremenu i prostoru, IV/2, Filozofski fakultet u Novom Sadu

Autor: Igor Marojević

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Igor Marojević

Igor Marojević

Igor Marojević rođen je 1968. u Vrbasu. Diplomirao je Srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i studirao master iz Svetske književnosti na Univerzitetu Autonoma u Barseloni. Objavio je Beogradsko petoknjižje: romane „Dvadeset četiri zida“ (1998, 2010), „Parter“ (2009), „Prave Beograđanke“ (2017) i „Tuđine“ (2018) i zbirku priča „Beograđanke“ (2014, šest izdanja), kao i četiri romana iz „Etnofikcije“, još nedovršene pentalogije: „Žega“ (2004, 2008), „Šnit“ (2007, 2008, 2014), „Majčina ruka“ (2011) i „Ostaci sveta“ (2020, 2022). Ostala dela: novela „Obmana boga“ (1997), zbirke priča „Tragači“ (2001), „Mediterani“ (2006, 2008) i „Sve za lepotu“ (izbor kratke proze, 2021), knjigu sociokulturnih eseja „Kroz glavu“ (2012) i „Roman o pijanstvima“ (2019). Napisao je i drame: „Nomadi“ (u produkciji barselonskog Instituta za teatar izvođena 2004. na katalonskom i španskom, na kojem je i napisana), „Tvrđava Evropa“ (prevod prethodnog komada sa španskog, BELEF 2008) i „Bar sam svoj čovek“ (Beogradsko dramsko pozorište 2009‒2011). Prema njegovom romanu „Dvadeset četiri zida“ istoimena pozorišna adaptacija izvođena je takođe u BDP, 2003/2004. Njegova dela objavljivana su na španskom, ukrajinskom, katalonskom, mađarskom, portugalskom, slovenačkom i makedonskom jeziku. Zastupljen u desetak reprezentativnih antologija srpske, ex-YU, južnoistočnoevropske i evropske kratke proze. Dobio je više od deset književnih nagrada, između ostalih Andrićevu, „Meša Selimović“, Nagradu grada Beograda, „Zlatni Beočug“, „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“, „Desimir Tošić“… Izbor iz svojih književnih eseja sprema za zbirku pod radnim naslovom „Preteče“. Piše i knjigu pripovedaka „Granična stanja“. Preveo je preko 20 proznih knjiga sa španskog i katalonskog jezika. Član je Srpskog i Katalonskog PEN-a i Udruženja književnih prevodilaca Srbije te jedan od osnivača Srpskog književnog društva, preko kojeg od 2002. ostvaruje status samostalnog umetnika. Živi u Zemunu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844