Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Ime mi je Šajlok“ – maestralna obrada „Mletačkog trgovca“, smeštena u 21. vek

Novi roman Hauarda Džejkobsona – drugi deo serijala povodom 400 godina od smrti Šekspira – na hrabar način koristi originalnu priču o istrajnosti. U prvoj sceni, Simon Strulovič, „bogat, plahovit, uvredljiv filantrop, čovek čija oduševljenja povremeno narastaju a povreme­no slabe, vlasnik brižljivo sakupljene zbirke anglo-jevrej­ske umetnosti dvadesetog veka… i otac kćerke koja počinje da skreće s pravog puta“, sreće Šajloka na češirskom groblju, budući da je priča prebačena u Englesku 21. veka, ali je van te činjenice priča verna Šekspirovom originalu. Strulovičevo „oduševljenje“ krije pitanje šta to znači biti Jevrejin i to je vizura kroz koju će biti prikazan savremen odnos globalnog društva prema (anti)semitizmu. Šajlok funkcioniše poput fantazmagorične projekcije Strulovičeve svesti, ali je ujedno i nezavisan lik. (Džejkobsonov stil dozvoljava na sasvim prirodan način Šajlokovo fizičko i fantazmagorično prisustvo.) Šajlok ima interakcije i sa drugim ljudima, a nakon što ga Strulovič pozove u svoj dom, među dvojicom muškaraca rađa se prijateljstvo jer dele isti problem u istom trenutku.

U međuvremenu se razvija komplikovana romantično-komična spletka u koju su uključeni homoseksualac i esteta D’Anton (koji je u ulozi D’Antonija iz originala), frizerka koja vozi porše i koja ima svoj rijaliti program (u ulozi Porcije iz originala), i fudbaler bez mozga koji voli jevrejske devojke. Niko iz ovog prosperitetnog češirskog „Zlatnog trougla“ ne mora da pozajmljuje novac od Struloviča, ali se među njima razvijaju opasne veze. D’Anton je u prošlosti uvredio Struloviča tako što je stao na put njegovom pokušaju da osnuje muzej anglo-jevrejske umetnosti, fudbaler Gratan pokušava da zavede Strulovičevu mlađu ćerku, koja je jako oprezna po pitanju seksa, i, ukratko, Strulovič je isprovociran da naplati dugove čim se za to steknu uslovi.

Strulovič/Šajlok materijal, koji je mahom sačinjen od razgovora i mišljenja, najuspeliji je deo romana. Džejkobson poznaje ove zemaljske, borbene tipove poput Struloviča, poznati su mu njihov atavizam i očekivanja, dok mu Šajlokovo prisustvo daje notu tragikomičnosti. Samopodsmešljivi humor se primećuje dok se Strulovič bori sa „rasplamsalom jevrejštinom“ koja gori u njemu pod Šajlokovim uticajem: bori se sa strašnom pomisli da će udati ćerku za nejevrejina, sa iznenadnim interesovanjem za košer hranu, sa porivima koje ne može da potisne, željom da otkaže pretplatu na Gardijan zbog toga što je pomogao da Jevreji stignu do „ivice istrebljenja“, i kuje planove kako bi se osvetio svojim neprijateljima. Postoje pasusi među ovim poglavljima koji na duhovit način, ipak jasno i surovo realno podsećaju na Filipa Rota u njegovim najboljim momentima, odslikavajući paranoje koje imaju i Jevreji i nejevrejski živalj.

Džejkobson zaslužuje pohvalu za način na koji je stvorio ljubavne zaplete na osnovu predloška, dodajući detalje i promene koje izazivaju iznenađenje kod čitaoca. Roman je, neodoljiv, i osvaja intrigantnim zapletom koji postepeno kulminira. Možda je najzanimljivija stvar to što Šajlok postiže čudno, ali zadovoljavajuće rešenje na kraju.

Ovo delo radi ono što bi svaka dobra prerada trebalo da pruža: izražava poštovanje prema originalu i produbljuje ga.

Izvor: theguardian.com

Autor: Hauard Džejkobson

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Hauard Džejkobson

Hauard Džejkobson

Hauard Džejkobson je rođen 1942. u Mančesteru u Engleskoj. Završio je studije na Kembridžu. Bio je tri godine predavač na Univerzitetu u Sidneju, a zatim na Kembridžu. Značajan je britanski književnik i kritičar. Za roman The Finkler Question dobio je Bukerovu nagradu 2010. Živi u Londonu.  Foto: Keke Keuklaar

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844