Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Iz pera Ljubice Arsić o romanu „Istanbulsko kopile“: Poslastice za ničiju decu

Zidovi istanbulskog kafića Kundera ispunjeni su od poda do tavanice fotografijama i crtežima različitih drumova. Na tim slikama prikazani su široki putevi Amerike, beskrajne autostrade Australije, autobanovi u Nemačkoj, velelepni bulevari Pariza, zakrčene ulice Rima, uske staze na Maču Pikčuu, zaboravljene bogaze afričkih karavana, drevne trgovačke rute Puta svile po tragu Marka Pola. Mušterije kafića veoma su zadovoljne ovim neobičnim dekorom, jer kad beskorisno ćaskanje, koje nikuda ne vodi, utihne, svako od gostiju može da pogledom odabere neku zemlju i tamo, bar za taj dan otputuje. Sutra ga čeka neki drugi drum za kojim žudi i druga zemlja u kojoj bi mogao da bude srećan.

Nazvan po češkom piscu Milanu Kunderi, ovaj kafić nudi, poput naslova Kunderine knjige, nepodnošljivu lakoću postojanja u mreži pretpostavljenih puteva od kojih je samo jedan onaj pravi. Koji je to put koji ostaje za leđima i kuda on dalje vodi?

Mušterije kafića Kundera, Turkinja Asja i njena američko-jermenska rođaka Armanuš, junakinje romana „Istanbulsko kopile“, knjige čudesne atmosfere u kojoj se gorčina događaja i nasilni postupci ublažavaju orijentalnim aromama, pokušavaju da prepoznaju odakle dolaze i kuda idu, uspostavljajući odnos prema prošlosti, kako ličan tako i onaj sredine kojoj pripadaju. Obe devojke, Asju, koja ne sme da sazna ko joj je otac i Armanuš, koja u Istanbulu istražuje svoje jermensko poreklo, muči sindrom janičarskog paradoksa, razdirućeg osećanja između dva sukobljena stanja egzistencije. S jedne strane, pritiskaju ih nagomilani ostaci, „materica nežnosti i tuge“, osećanje diskriminacije i nepravde, dok s druge svetluca obećana budućnost, pribežište ukrašeno nakitom uspeha i bezbednosti, pretpostavkama kojima se kiti mladost, uz utehu da se ipak pripada većini.

Dodirujući bolna i osetljiva pitanja nasilja i genocida, Elif Šafak svojim bespogovornim umećem da ispriča uzbudljivu priču sazdanu od činjenica koje se prećutkuju, bilo u porodičnoj ili nacionalnoj istoriji, uspostavlja s tom nasilnom učiteljicom života prisan kontakt. Imena poslastica i začina, kao nazivi poglavlja romana, pomažu da se gorak sadržaj istorije ne ispljune, da se trpak zalogaj sažvaće i proguta da bi život mogao da se nastavi. Različitim jermensko-turskim specijalitetima, književnica Elif Šafak ne samo da ublažava gorčinu otrova, koji Mustafa (u romanu predstavnik muškog principa nasilja koji gospodari istorijom, sa sličnim surovim akterima ali i žrtvama patrijarhalnog ustrojstva) na kraju mora da popije, već je pomoću poslasticama naslovljenih poglavlja naglašena ona lepršava neozbiljnost koju muškarci često pripisuju ženama.

Kroz priču mlade polu-Jermenke Armanuš autorka Šafak dotiče osetljivu tabu temu turskog proterivanja i ubijanja jermenskog stanovništva kao teško rešivo pitanje u kojem se izbegava osuda krivca, a baca kletva na pripadnike naroda optuženog za genocid, koji nisu u zločinu učestvovali. Druga junakinja Asja živi u veselom ali jalovom, hijerarhiji podređenom svetu neobičnih tetaka, nekoj vrsti utopističkog okrilja i navodne bezbednosti. „Ako nemaš načina (razloga) da budeš, onda samo izdrži“, maksima je ovog ženskog sveta, koji takođe oduzima legitimitet ženama primoravajući ih da prihvate sudbinu trpljenja.

Književnica opisuje porodicu, kojom često gospodari dobro skrivana porodična tajna, ne samo kao bunker koji pruža zaštitu već je topli dom poprište ljutog boja i strašnog poraza. Tako će u romanu „Deset minuta i trideset osam sekundi na ovom čudnom svetu“ Elif Šafak opisati tragične sudbine istanbulske prostitutke Lejle i njenih prijatelja, kao posledicu porodičnog licemerja i crne rupe koja na perfidan način sakriva zlostavljanja nedodirljivih, puštajući oštećene da lutaju već unapred određenim putem poraza i propasti sve dok ne završe na groblju Napuštenih.

Slikajući čoveka kao učesnika i tvorca istorije, autorka Šafak ga, naglašavajući u naslovu reč „kopile“, vidi kao odrođeno biće kome poreklo može da bude težak namet, biće bacano s jedne na drugu stranu, koje je u potrazi za sopstvenim poreklom prinuđeno da svojim čamcem pristane i uz negostoljubivu obalu punu hridi.

Autor: Ljubica Arsić
Izvor: časopis Bukmarker, br. 19

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844