Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Jedro nade: Spasonosni brodovi u oluji savremenog doba

Jedro nade: Spasonosni brodovi u oluji savremenog doba - slika 1
Izrazita erudicija, bogata imaginacija i izvanredan smisao za oblikovanje književnih karaktera osnovna su svojstva Malovićevog romana čiji se glavni junak, industrijalac Nikola Smekija, vraća u Perast, grad svojih predaka, kako bi obnovio proizvodnju najatraktivnijeg modnog dezena na svetu. Predočavajući na uzbudljiv i detaljan način pregled istorijskog razvitka Perasta, čija je egzistencija oduvek upućena na more, kao i opise gradskih palata i palacina, krivudavih ulica, vegetacije i mediteranskog ambijenta, ostrva Sv. Đorđe i Gospa od Škrpjela, života plemićkih porodica i sudbina Peraštanki koje, poput Penelope ili Jacinte, neumorno čekaju povratak svojih nautika, autor je oblikovao sliku raskošnog, mirisnog baroknog grada, u tradicijskom smislu, bremenitog prostora kojem se, krajnje ravnopravno sa drugim likovima u delu, može dodeliti status romanesknog junaka.

Nikolina kazivanja o istorijskom životu mornarske majice – o bici kod Trafalgara, primera radi, kada su vojnici obeju strana kao uniforme, po prvi put, nosili mornarski dezen ili o obučavanju 17 pitomaca ruskog cara Petra Velikog u Pomorskoj školi u Perastu – predstavljaju značajan tematski rukavac romana. Majica na plavo-bele pruge ne figurira samo kao vojna uniforma; ona predstavlja modni imperativ i jedinicu stila, opštu pojavu u jeku turističke sezone, ali i obeležje avanturističkog životnog principa mornara čija telesna lepota i privlačnost aktiviraju i seksualnu konotaciju ovog odevnog predmeta. Priča o sudbini grčkih monaha ikonoljubaca u periodu ikonoborstva, kao i misao o jeftinoj radnoj snazi na poljima pamuka u Kini, otkrivaju da mornarska majica podjednako funkcioniše kao simbol mučeništva.

Upravo insistiranjem na sagledavanju istorijskog razvoja Perasta i mornarskog dezena, kao i apostrofiranjem misli glavnog junaka o tome da povratak u prošlost, na mesto gde su obitavali njegovi preci, zapravo znači polazak ka vlastitoj budućnosti, autor na ubedljiv način ističe neophodnost istorijskog pamćenja i čuvanja običaja. Time ne samo da se opravdava moto knjige, refleksija doživotnog admirala bokeljske mornarice Miloša Miloševića, da je „naša perspektiva u našoj retrospektivi“, nego se ovim postulatom istovremeno sugeriše značenjski preliv naslova knjige: jedro nade, taj prvi spasonosni brod civilizacije, prepoznaje se u poznavanju prošlosti i svesti o važnosti očuvanja kontinuiteta.

Teza da je barokni duh, svojim manirom prenaglašavanja, potencijalno prisutan u svakom dobu, našem naročito, jedna je od ključnih misli romana. Slika savremenog doba u Jedru nade otuda ne samo da apostrofira preterivanje i težnju za umnožavanjem materijalnih dobara, nego i pojavu nedokučivih, zakulisanih radnji i simulakruma. Nema slučajnosti u tome što glavni junak, čitajući Umberta Eka, podvlači upravo one refleksije u štivu Italijana koje kazuju o atomizovanosti sveta, gomilanju ljudskih grehova i čovečanstvu nagnutom nad ivicom ponora. Prividi i infernalne scene nižu se u pripovednom tkanju: ugovor o nezavisnosti Perasta, u kojeg su građani slepo verovali, ostvaren je zapravo kao ugovor o međuzavisnosti budući da su Ujedinjene zemlje, težeći da uklone svaki oblik suverenosti država, dopuštale samo ograničen identitet. Demokratija, kakvu moćnici proklamuju, prećutkuje i izobličava istinu, mediji prenose samo eufemističke fraze, ratovi bukte, a beznadežno naivni turisti, oduševljeni kruzerom čiji je inventar skuplji od celokupnog nasleđa Perasta, neumorno škljocaju aparatima nezainteresovani za hemijski genocid kojeg džetovi, u skladu sa interesnim profitom farmaceutskih giganata i kompanija koje se bave GMO inženjeringom, vrše nad prirodnim resursima Perasta. Utisak o psihičkoj aberaciji sveta upotpunjen je pomenom Google Arm-a, aplikacije koja prenosi aktuelnosti sa svetskih ratnih žarišta, te moćnici imaju uvid u aktivnosti svakog čipovanog vojnika, a roditelji direktan prenos poslednje epizode života svoje dece. Spoznaja o nepravdama, bolestima i ratovima i njome prouzrokovano osećanje svetskog bola, pokreću junakovu čežnju za utočištem navodeći ga na misao da u olujnoj atmosferi savremenog sveta postoji još jedan spasonosni brod, oličen u zagr-ljaju voljene žene, iščekivanju deteta koje raste u njenoj utrobi, u ukusu vina, mirisu lovorovog ulja, rascvetalim mimozama, lepotama Turskog rta... u svim povlašćenim životnim trenucima koje Google ne uspeva da sačuva i zabeleži.

Autor: Violeta Mitrović
Izvor: novipolis.rs

Autor: Nikola Malović

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Nikola Malović

Nikola Malović

Nikola Malović rođen je 1970. u Kotoru. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio je knjigu kratkih priča Poslednja decenija, novele u dramskoj formi Kapetan Vizin – 360 stepeni oko Boke, Peraški goblen i oko 3300 tekstova. Priče su mu prevođene na ruski, engleski, poljski i bugarski. Nagrade „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, potom „Majstorsko pismo“ (za životno dјelo), „Lazar Komarčić“ i Oktobarsku nagradu grada Herceg Novog – dobio je za roman Lutajući Bokelj (Laguna, 2007, 2008, 2009, 2010, 2013, 2014, 2016, 2018, 2021, 2022). Kompletan je autor književne foto-monografije Herceg-Novi: Grad sa 100.001 stepenicom (Knjižara So, Herceg Novi, 2011), monografije Brodogradilište u Bijeloj (Jadransko brodogradilište – Bijela, 2012), knjige dokumentarne proze Bokeški berberin (Knjižara So, 2015), Boga u Boci (Nova knjiga, 2015). Napisao je tekst Bokeške bojanke (ilustrator Aleksandar Jeremić, Knjižara So, 2022). Priredio je Bokeški humor (Knjižara So, 2017). Osim storija Za čitanje na plaži (Knjižara So, 2022), оbjavio je Prugastoplave storije (Laguna, 2010, 2016, 2021), koje s romanom Jedro nade (Laguna, 2014, 2015, 2016, 2019, 2021. g; nagrade „Pero despota Stefana Lazarevića“, „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i nagrada „Branko Ćopić“ Srpske akademije nauka i umetnosti) čine jedinstveni dualni prozni sistem u savremenoj srpskoj književnosti. Jedro nade prevedeno je na ruski (Laguna, 2017) i engleski (Laguna, 2019). Autor je esejističko-dokumentarne proze Boka Kotorska i Srbija (Knjiga komerc, 2018, 2019) i Dogodine na moru (Catena mundi, 2021). Objavio je Galeba koji se smeje – roman za decu i odrasle (Knjiga komerc, 2019, 2020), koji se pojavio i u prevodu na kineski jezik (Knjiga komerc, 2022). Od 2008. g. urednik je izdavačke delatnosti hercegnovske Knjižare So (edicija „Bokeljologija“) i urednik manifestacije „Dani Knjižare So“. Pisao za Politiku i Nedeljnik. Kolumnista je Pečata. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“. Jedan je od osnivača Grupe P-70. Živi u Herceg Novom i u Bijeloj.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844