Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Kad đavoli polete“ – roman otporan na „spojlere“

Ni u svojim ranijim knjigama Vladimir Kecmanović (1972) nije imao problem da se upusti u radikalne poetičke eksperimente kakvi vrlo malom broju naših savremenih autora uopšte padaju na pamet. U njegovom opusu eksperiment je bio pre svega jezičke prirode, u smislu ekstremnog svođenja izražajnih sredstava (kao u romanu „Top je bio vreo“, 2008) ili formiranja fiktivnog leksičkog sveta nastalog mešanjem postojećih („Osama“, 2015). I u najnovijem Kecmanovićevom romanu „Kad đavoli polete“ ima lingvističkih poigravanja, pre svega u naizmeničnom poboljšavanju i slabljenju srpskog jezika glavnog negativca, Amerikanca Kristofera-Keja Stentona, koji ima opsesiju apsolutnog ovladavanja tuđim govorom jednaku vlastitoj fiks-ideji da usvoji protagonistu Mladena. Takve obuzetosti došljaka iz SAD u Beograd, i svojevrsno ropstvo koje nameće glavnom junaku, do kraja opravdavaju insistiranje pripovedača da govoreći o potonjem, kazuje o tuđem telu, glasu, nogama... Mladen će dobiti sve ono što nikada nije imao – pre svega porodicu, imućnost, glamur i žene – ali će zauzvrat biti posvojen, tuđ, a njegovo ime zadugo biti svedeno na slog „em“.

Međutim, glavno područje eksperimenta u novom Kecmanovićevom štivu tiče se pre svega neuobičajene raspodele narativnih sredstava. Mladenove reči čitalac saznaje na osnovu Kejovih reakcija, kao glavnog govornika, a o ranijem životu glavnog junaka u domu za siročad obaveštava se originalnim poređenjima kojima se u siže uvode njemu poznati likovi, čime se do kraja romana zaokružuje priča. Radikalnom različitošću dvaju glavnih junaka i njihovih motivacija za saživot, postiže se plastična slika o dva različita sveta. Kejov, američki, očito je imperijalistički, dekadentan i perverzan, a drugi, manjinski, srpski, osim neizbežnom egzotikom i potkupljivošću sirotinje privlači ga i inatnošću i iracionalnom smelošću nekog ko za nju nema realnih uslova. Tek na kraju romana, saznavši koliko zapravo ima – a koliko nema – istine u njegovim romantičnim pričama o čukundedi Oliveru Stentonu koji je navodno zaveo red na Divljem Zapadu, vidimo da je u Kejovoj ambivalentnoj fascinaciji Srbijom golemog udela imao i obostrano jak poriv ka mitologizovanju.

Glavni negativac prikazan je izrazito nijansirano i nejednoznačno – između ostalog, zbog toga se i bahati i kaje, veruje i u zakon jačeg i u kulturološke reference – pa je utoliko obrazloženiji paradoks da mu sve ono što ga mami u naše krajeve dolazi glave, makar se to ne desilo u Srbiji. I da će Kej uspeti u svom životnom naumu da produži porod, iako će ga to stajati gole kože. S obzirom na to koliko u romanu ima obrta uzrokovanih razvijenim motivima bahatosti i inatne smelosti, ali i ljubavi, posesivnosti, osvetoljubivosti i taštine, te suštinske (ne)fleksibilnosti identiteta i selidbe u različite geografske i kulturološke predele (Srbija, Tajland, Sjedinjene Države), reći da Kej nije prošao baš najbolje, nije nikakav spojler. Kao ni unapred saznati da je „Kad đavoli polete“ štivo krunisano hepiendom koji je neočekivan, koliko i logičan, uzimajući u obzir Kecmanovićevo umeće da u siže dozirano, kao pincetom, pobočno unosi izvesne podatke koji će tek naknadno dobiti punog značaja.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844