Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Kad su pucale tikve Povodom knjige – „Reči od mramora“ Roberta Hodela

Kao sinonim za ime pisca Dragoslava Mihailovića već decenijama se uzima naslov njegovog romana „Kad su cvetale tikve“, pa iako nije neobično da i kod pisaca koji imaju dug spisak objavljenih dela samo jedno od njih bude redovno navođeno kao piščeva lična karta, često se baš na taj način u prvi plan jedino ističe samo dotična knjiga, dok se piščeva biografija (a sa njom i bibliografija) potiskuje u zasenak, ponekad i u zaborav.

Bilo je pisaca koji bi nakon ogromnog i maltene neočekivanog početničkog uspeha jednostavno prestali da stvaraju nova dela plašeći se da nijedna naredna knjiga neće moći da dostigne uspeh one knjige koja ih je proslavila, ali Dragoslav Mihailović ipak ne spada u takve pisce, jer kad se pogleda njegov opus, lako se uočava da je roman „Kad su cvetale tikve“ druga objavljena Mihailovićeva knjiga, a da tek nakon nje slede desetine novih dela, od kojih su neka i premašila kvalitet „Tikvi“, pri čemu naročito treba istaći romane „Petrijin venac“ i „Čizmaši“.

Sa te strane gledano, knjiga nemačkog slaviste Roberta Hodela o životu i radu Dragoslava Mihailovića značajna je upravo zbog toga što će srpska publika sada moći da na jednom mestu sagleda i najznačajnije detalje iz biografije velikog pisca, ali i celokupno njegovo delo, koje ne čine samo romani, nego i zbirke pripovedaka, dramski tekstovi, filmska scenarija, a od posebne je važnosti Hodelov osvrt na dokumentarističku Mihailovićevu prozu, koja je u najvećoj meri posvećena jednoj takoreći osobenoj jugoslovenskoj kontroverzi sažetoj u geografskoj odrednici Goli otok.

Ako se roman „Kad su cvetale tikve“ redovno ističe kao dežurni predstavnik Mihailovićevog književnog rada, upravo se Goli otok najčešće uzima kao prvorazredni podatak iz piščeve biografije, a s obzirom na to da je Mihailović o tom kompleksnom i nikada do kraja razjašnjenom istorijskom i sociološkom fenomenu sačinio pet tomova intervjuâ i da je u brojnim intervjuima i tekstovima insistirao na razotkrivanju zločina i rehabilitaciji golootočkih zatvorenika (uzgred, „Tikve“ su prvi roman gde se aludira na Goli otok, a u dramskoj verziji romana prvi put se taj naziv doslovce izgovara), jasno je da je i sâm pisac veliki deo života i stvaralaštva posvetio zloglasnom zatvoru u kome je bio zatočen više od godinu dana, pa je u skladu s tim i Hodel svoju knjigu o Mihailoviću nazvao – „Reči od mramora“.

Pritom treba imati u vidu da se takvim naslovom ne ističe samo piščevo zatočeništvo i docnija borba da se afirmiše kao književnik uprkos prokuženosti koja ga je decenijama pratila, nego se aludira i na čuvenu reakciju Josipa Broza Tita povodom pozorišne predstave „Kad su cvetale tikve“, kada je jugoslovenski predsednik prvi put javno spomenuo naziv, ali i stvarnu namenu „mramornog“ ostrva.

Iako stoji da je ovo biografija Dragoslava Mihailovića, zanimljivo je da Hodel uglavnom pušta samog pisca da govori o svom životu, da se priseća svog detinjstva u Ćupriji, fakultetskih dana u Beogradu, robije na Golom otoku, raznih poslova kojima je bio prinuđen da se bavi dok se nije dokazao kao majstor pisane reči (impresario u cirkusu samo je jedan od tih poslova), pa i privatnih detalja koji najčešće ne ulaze u zvanične biografije, ali mogu biti značajni ne samo za bolje razumevanje piščeve ličnosti, nego i za razotkrivanje mnogih junaka njegove proze, tim pre što je za neke od njih pisac našao inspiraciju u stvarnosti i neposrednom okruženju.

Nasuprot tome, Hodelova uloga u knjizi bila je da dopuni, sredi, detaljnije objasni i ponegde ispravi podatke koje mu je predočio sagovornik Mihailović, tako da se „Reči od mramora“ postepeno pretvaraju u spontani autobiografski zapis, gde se iz reči u reč sklapa mozaik sopstvenog života, ali se stvara i slika jednog vremena u kome je bilo sasvim očekivano da nakon pojave romana kao što je „Kad su cvetale tikve“ počnu da pucaju tikve.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844