Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Kako upokojiti narodnjaka - prikaz romana ''Narodnjakova smrt''

Kako upokojiti narodnjaka - prikaz romana ''Narodnjakova smrt'' - slika 1
Novi roman Vuleta Žurića Narodnjakova smrt, podnaslovljen jednom žanrovskom pošalicom „melo(s)drama“, donosi čudan isečak iz života folk zvezde Sokola.

Radnja Narodnjakove smrti počinje in medias res – u sred narodnjačkog koncerta, kroz smrad znoja, povraćke i jeftinog alkohola, direktno na bini upoznajemo Sokola, antijunaka koga kritičar NIN-a Tihomir Brajović pregnantno opisuje kao „(s)umorno, humanitarno nastrojeno folk-božanstvo bez konkurencije i potencije“.

Roman donosi crnohumornu smesu šunda i posledica građanskog rata 90-ih, onu iz koje je potekla nova društvena nazovi elita sastavljena od zvezda turbo-folka kratkog roka trajanja i krvoločnih ratnih profitera „oplemenjenih“ mutiranim patriotizmom.

Ali dok mi na jednom nivou to percipiramo kao neku davnu i zlu prošlost, jaku i bolnu kao realnost, dotle ćemo u Narodnjakovoj smrti naći jednu sprdačku i pogrdnu predstavu o nadstvarnosti koja dobija ubrzanje, koja reprodukuje ludilo, koja je nedokučiva zdravom razumu i u kojoj se gubimo u lokalnim simbolima.

Soko održava niz humanitarnih koncerata da bi skupio novac za neophodnu operaciju dveju bliznakinja, rođenih u mešovitom balkanskom braku (nema dokaza, ali jaka je pretpostavka da se radi o srpsko-hrvatskom braku) i tu naslućujemo metaforu raspada SFRJ, jer jedna je „naša“, a druga je „njihova“ beba.

Nezgodno je što da bi „naša“ preživela moramo i „njihovu“ da spasimo, jer operacija podrazumeva presađivanje organa iz jedne bebe u drugu i obrnuto.

Glavni junak potom odlazi u rodno mesto da održi poslednji koncert, ali tamo sreće svog duhovnog oca Agu, neobiznismena čija imperija počiva na krvavom ratnom kapitalu, koji je bitan jer je izgradio Sokolovu karijeru, i tu se vidi ta sprega kriminogene ratne oligarihije i njihovih estradnih pulena. Radnja počinje haotično da se odvija u nizu sumanutih i farsičnih peripetija i fabula dobija oblik perverznog i kičerskog reality-showa, punog seksa, nasilja i na ludilu utemeljenih psihologija.

Žurić govori o poznatoj i bolnoj kvalitativnoj hijerarhiji iz miloševićevske ere, o toj hibridnoj, metastatičnoj kulturi „umetnika i ratnih heroja“, zapravo trećerazrednih kafanskih pevaljki i ratnih zločinaca, koji su obujmili telo društva i u njemu se smrtonosno šire i dan danas.

Dok se iščitavajući roman povremeno identifikujemo sa tim smutnim vremenima, u sledećem momentu iznenađuje nas piščeva lucidna, simbolička i nasilna maštovitost koja drastično odskače od niti stvarnosti u romanu. Pisac takođe gradi i kult narodnjačkog teksta, znakovno podražavajući kreštave narodnjačke trilere - „Po-le-te-ću ovog da-na, po-le-teću ove noooo-ći, nemoj bi-ti u-pla-ka-naaaaaaaaaaaaaaa“, nije štedeo glas Soko, „tvoj će So-ko opet doooooooooooooo-ći.“

Svoj stil, u opisima sličan vizuri filmske kamere, Žurić ovde pokazuje na primeru ironijsko-kitnjaste naracije neutralnog pripovedača koji je prisvojio sistem vrednosti sveta koji opisuje, mada na određenim mestima jasno vidimo da je pisac zapravo spretni lutkar koji pomera lutke shodno zakonitostima univerzuma koji je stvorio.

Njegov junak, koji se poistovećuje sa partizanskom moralnom ikonom palog borca, tj. Ivom Lolom Ribarom, je jedan deprimirani, revoltirani istrošeni obrazac za zgrtanje para, koji je u obilju lepotica i materijalnog bogatstva toliko prezasićen da je postao impotentan; on kinji i maltretira druge i sebe, i dopušta da i njega kinje i maltretiraju, a njegov poslenji napor dobija altruistički predznak (spasavanje života bliznakinja), iako na kraju podjednako nezainteresovano i rezignirano odlazi u smrt.

Roman je podeljen u 11 poglavlja koja su poređana unazad, od desetog do nultog, kao da je u pitanju odbrojavanje poslednjih poglavlja narodnjakovog života.

Vule Žurić neće da otvara velike teme, ne postavlja egzistencijalna pitanja o smislu života, ne nameće tendenciozna i ultimativna objašnjenja jugoslovenskog ratnog vihora. On se pročistio od tendencioznosti te vrste. Ovaj roman je simulacija naše stvarnosti koji dokazuje koliko nestvarno ona može da izgleda, sa svim onim duhovima prošlosti sa kojima se još nismo izborili.

Izvor: www.popboks.com
Autor: Danilo Lučić

Autor: Vule Žurić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vule Žurić

Vule Žurić

Vule Žurić rođen je u Sarajevu 1969. godine. Zbirke priča: Umri muški (1991), Dvije godine hladnoće (1995), U krevetu sa Madonom (1998), Valceri i snošaji (2001), Katenačo (2011) i Tajna crvenog zamka (2015). Romani: Blagi dani zatim prođu (2001), Rinfuz (2003), Tigrero (2005), Crne ćurke i druga knjiga crnih ćurki (2006), Mrtve brave (2008), Narodnjakova smrt (2009), Nedelja pacova (2010), Srpska trilogija (2012) i Republika Ćopić (2015). Autor je knjige radio-drama Crni glas za belu hartiju (2017), knjige za decu Roman bez ormana (2017), kao i zvezdaškog dela monografije Mnogo smo jači/Derbi, moj derbi (2014). Za Lagunu je priredio tematske zbirke priča savremenih jugoslovenskih autora posvećene Gavrilu Principu (Gavrilov princip) i Branku Ćopiću (Orlovi ponovo lete). Napisao je scenario za film Gorana Markovića Slepi putnik na brodu ludaka (2017) i dramu Posljednji mejdan Petra Kočića, koja je imala praizvedbu na sceni Narodnog pozorišta Republike Srpske u oktobru 2017. godine, u režiji Nebojše Bradića. Njegove priče prevođene su na desetak jezika, a sa engleskog je preveo monografiju o savremenoj umetnosti Vila Gomperca Šta gledaš (2015) i sa italijanskog roman Huga Prata Korto Malteze u Sibiru (2017). Dobitnik je nekoliko književnih nagrada, među kojima je i „Andrićeva nagrada“ za zbirku priča Tajna crvenog zamka, koju je 2014. godine objavila Laguna. Živi u Pančevu.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844