Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Kina“ – epski roman

Edvard Raderfurd piše romane o istoriji gradova kroz živote izmišljenih likova koji su upetljani u niti značajnih istorijskih događaja. Kina nije izuzetak, premda se pre radi o nitima vremena negoli određene lokacije.
„Kina“ – epski roman - slika 1
Roman obuhvata period od 1839. godine do perioda neposredno nakon Bokserskog ustanka (1899–1901). Fiktivni likovi, Evropljani i Kinezi, uhvaćeni su u vrtlog političkih i vojnih posledica dva Opijumska rata, Tajpinške bune i Bokserskog ustanka, koji su i sami bili posledica evropske predatorske trgovine, eksploatacije, misionarstva, političkog i vojnog ponižavanja.

Sama razmera Raderfurdovog platna – od preko 900 strana – svakako zaslužuje podnaslov „epski“. Dugogodišnje spisateljsko iskustvo svakako mu omogućava da vešto manevriše ovim obimom.

Pored istorijskih događaja, saznajemo mnogo toga i o kineskoj kulturi: konfučijanskoj etici i društvenoj strukturi, klasama i etničkim podelama, uvezivanju stopala, čoveku koji postaje evnuh da bi služio na carskom dvoru, rivalstvu između Mandžuraca i Han Kineza, čak i o ikebani.

Autor pripoveda isprepletane priče Evropljana umešanih u trgovinu opijumom i čajem, u početku fokusirane na Kanton, što s vremenom proširuju na druge priobalske koncesije, između ostalog na osnivanje grada Hong Konga.

Džona Trejdera upoznajemo u Kalkuti, gde se zaljubljuje u ćerku vojnog oficira koji ga smatra nedostojnim svoje ćerke – nema novca, nema društveni položaj, nema veze. Trejder je rešen da osvoji svoju nevestu tako što će se obogatiti u poslu sa opijumom. Da bi to postigao, odlazi u Kanton i Makao, gde se upoznajemo sa središtem zapadnjačke eksploatacije i kineske ranjivosti. Varvari, kako nazivaju Zapadnjake, iznuđuju koncesije na svakom koraku.

Trejder uspeva da se obogati, ali on nije samo naivni posmatrač kineske patnje. Pri kraju romana, kada je već starac, doživljava opsadu Britanskog poslanstva u Pekingu tokom Bokserskog ustanka i tada zapisuje komentare na greške Zapada u Kini tokom 19. veka.

Kroz život Šižunga, predusretljivog i smernog državnog službenika, saznajemo i o pozitivnoj strani kineske državne službe nadahnute konfučijanstvom, kao i kroz primer njegovog konzervativnog mentora, gospodara Lina. Međutim, iako Lin nikada ne uzima mito, ljudi koji ga okružuju sve više to čine dok carstvo počinje da se raspada, pogotovo pod pritiskom Zapada.

U jednom trenutku u romanu pripovedanje prelazi iz trećeg lica u prvo, i Lakirani Nokat priča svoju priču: bolesne ambicije će ga naterati da, od oženjenog čoveka sa decom, postane evnuh koji juri karijeru u Zabranjenom gradu, kompleksu carskih palata u Pekingu. On je oportunista koji koristi svaku priliku da napreduje u svetu dvorske politike, gde je konkurencija žestoka, tako da postaje manikir carske plemićke konkubine Ji, a kasnije i carice Cisi. Kroz lik Lakiranog Nokta čitaoci izbliza posmatraju sve mahinacije na dvoru.

Ovi fiktivni likovi, i Zapadnjaci i Kinezi, oživljavaju istoriju do neverovatno specifičnih i ličnih detalja. Tempo ni u jednom trenutku ne jenjava. Mnogo je uzbudljivih momenata – mutnih radnji, ubistava, prepredenosti, arogancije, hrabrosti i spletki.

Autor nas usput ohrabruje da razmislimo o zapadnjačkoj agresiji tokom 19. veka, koja je sprovođena celoj kugli zemaljskoj; na kraju krajeva, događaji u Kini mogu se uporediti i sa kolonizacijom Indije, Afrike, Australije. Šta ako je Trejder bio u pravu? Šta bi bilo da su Zapadnjaci pokušali da ih razumeju, kao što su Kinezi pokušavali njih, umesto što su ih smatrali varvarima? A šta je sa našim odnosima prema Kini danas? Možemo li iz knjige izvući neku pouku, umesto da je doživimo kao puku razonodu?

Autor: Piter Stapls
Izvor: odt.co.nz
Prevod: Borivoje Dožudić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844