Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Književni klasici u novom ruhu: „Poštar uvek zvoni dvaput“ Džejmsa M. Kejna

U srpskim knjižarama je odnedavno dostupan, po prvi put na srpskom jeziku, klasik kriminalističkog žanra „Poštar uvek zvoni dvaput“ (Laguna, 2020), kratki i ubitačni roman Džejmsa M. Kejna napisan 30-ih godina prošlog veka. U pitanju je izuzetno značajno i uticajno delo koje treba da pročitaju svi poklonici žanra, ali i oni koji vole Kamijevog „Stranca“ i prozu snažnog autorskog pečata.

Poštar uvek zvoni dvaput“ je objavljen u SAD davne 1934. izazvavši popriličan skandal zbog (za u to vreme) šokantnih opisa seksa i nasilja. Prvi roman Džejmsa M. Kejna već decenijama slovi za klasik kriminalističkog žanra i jedan od najvažnijih američkih romana svih vremena, a poslužio je, po Kamijevom vlastitom priznanju, kao nadahnuće za roman „Stranac“ (1942) sa kojim deli određene narativne i strukturne osobenosti. Kejn je na nepunih 150 stranica ispričao priču koja će kasnije inspirisati brojne romane i fimove, postaviši uzor koji će kopirati i varirati mnogi (pa i on sam). U samoj srži „Poštara“ je priča o skitnici Frenku Čejmbersu koji zajedno sa svojom ljubavnicom Korom Papadakis kuje plan za ubistvo njenog muža Nika, doborodušnog Grka i vlasnika drumske kafane.

Ispričan u prvom licu, iz perspektive Frenka Čejmbersa, Kejnov kratki roman je podeljen u šesnaest kratkih poglavlja i na veoma ekonomičan način ispreda priču o fatalnom poznanstvu Frenka i Kore. Kejn je vešt pripovedač koji koristi naraciju u prvom licu i dijaloge kako bi nam dočarao klupko strasti i zločina u koje se upetljavaju njegovi junaci. Romantizovanja nema, sve je veoma ogoljeno i sirovo, uključujući i sam stil, što samo podvlači snagu ove sažete kriminalističke priče koja udara poput pesnice. Iako su slični motivi korišćeni mnogo puta nakon toga (pa i pre, kao u, na primer, Zolinoj „Terezi Raken“), „Poštar uvek zvoni dvaput“ ostaje svojevrsni sublimat i kalup tzv. crnog romana (roman noir). Frenk je zanimljiv i ambivalentan lik, sklon ubistvu i nasilju, a njegov odnos sa Korom je kompleksniji nego što se na prvi pogled čini. Ima u njemu dosta strasti i sadomazohizma, mada i nešto istinski mračno i istinski dirljivo što neraskidivo povezuje ovu skitnicu i njegovu „crnu đavolicu“ – kako u životu, tako i u smrti.

Viškova nema, kao ni previše razrade. Roman podseća na malo dopunjen scenario sa povremenim reminiscencijama glavnog junaka – Kejn se pridržava pravila „manje je više“, koje će kasnije Kami primeniti u pomenutom „Strancu“. Radnja se brzo odmotava i izrazito je svedena, predaha gotovo da i nema. Obrisi Amerike tokom ranih tridesetih se naziru (delovi u kome Frenk priča o svojoj skitnji, ili kada Kora otkriva kako se neslavno provela kada je pokušala da postane glumica u Holivudu), mada nema insistiranja na tome i to priči daje vanvremenost zbog koje je i danas aktuelna. Isprva je fokus na ljubavnom trouglu, da bi kasnije bili uvedeni likovi nemilosrdnog okružnog tužioca Saketa, prevrtljivog advokata Keca i njegovog njuškala Kenedija. Pri samom kraju romana Kejn uvodi još jedan ženski lik – Medž Alen, ukrotiteljku velikih mačaka – koji pleni svojom živopisnošću i avanturističkim duhom (žena se izdržava tako što lovi pume u Nikaragvi), mada sve bez preterane razrade. Ipak je ovo roman o Frenku i njegovom odnosu sa Korom. Sve ostalo i svi ostali su u senci toga.

Za Lagunin prevod „Poštara“ na srpski zaslužna je Dijana Radinović, a u izdanju ove izdavačke kuće mogu se pronaći i dela druga dva ključna autora američke škole tvrdog krimića – Dešijela Hemeta („Krvava žetva“, „Malteški soko“) i Rejmonda Čendlera („Veliki san“, „Zbogom, lepojko“). Kejnov roman je više puta adaptiran za veliko platno. Postoje francuska („Poslednje skretanje“, 1939) i italijanska verzija („Opsesija“, 1943), ali su najpoznatije dve holivudske: prva iz 1946. godine i sa Lanom Tarner i Džonom Garfildom u glavnim ulogama, i druga snimjena 1981. u kojoj Frenka i Koru glume Džek Nikolson i Džesika Lang. Zaplet čiju okosnicu čini smrtonosni ljubavni trougao je variran i kod samog Kejna u takođe veoma značajnoj i uticajnoj „Dvostrukoj odšteti“ (1936/43), noveleti koju je prošle na srpskom objavila Dereta.

Autor: Đorđe Bajić
Izvor: citymagazine.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844