Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Kontraendorfin“ kao lek za kontraendorfin

Da je za sve tragedije koje su snašle narode jugoistočne Evrope kriv hormon nesreće pod nazivom kontraendorfin, čitaoci će saznati zahvaljujući glavnom junaku i pripovedaču romana „Kontraendorfin“ Svetislava Basare, premda treba biti obazriv što se tiče samog izvora informacija, jer pripovedač je taj podatak saznao od drugog pripovedača, a ovaj, kako se čini, od nekog trećeg...

A moguće je da u tom nizu postoji još nekoliko posrednika, jer nije lako pratiti ko koga citira i ko kome pripoveda, ali u tome i jeste draž Basarinog romana, u tome i jeste poenta, jer se u takvom brzom smenjivanju i preplitanju pripovedačâ ogleda svako nerazumevanje i iskrivljeno prenošenje izvornih reči, što je često znalo da dovede do pogrešnih i fatalnih poteza pojedinaca, ali i do pogrešnih poteza čitavih naroda.

Počevši roman pričom o velikom piscu koji je svojevremeno i svojevoljno prešao iz jedne u drugu nacionalnu književnost, a završivši pričom o ženi koja u svakom od dva naroda ima previše krvi onog drugog naroda, Basara zapravo ne parodira istoriju niti konkretne istorijske ličnosti – premda može tako delovati na prvi pogled – nego prvenstveno parodira uopštena tumačenja pojedinih istorijskih događaja, parodira uvreženu sliku o značajnim istorijskim ličnostima, parodira neproverene iskaze, takoreći tračeve, koji u mnogome prevazilaze granice realnosti, ali su ponekad prihvatljivi kao stvarni, pa čak i kao nepobitni istorijski događaji – samo ako je to u interesu datog trenutka i ako je u svrsi uspešne dnevnopolitičke propagande.

Skačući sa teme na temu i neprestano se poigravajući pravilima pripovedanja, pa i pravilima romana kao žanra, pisac vrši i svojevrsnu banalizaciju, ali to opet nije banalizacija konkretnih istorijskih ličnosti i događaja, nego je u pitanju perfektno razotkrivanje i razobličavanje banalnog i jednostranog pogleda na apstraktne kategorije kao što su istorija i nacija, ali i na konkretne pojmove kojima smo svakodnevno okruženi a o kojima nismo nikad razmišljali na način kako je to učinio Basara.

Primera radi, kad pripovedač (ili onaj ko njemu pripoveda ono što je čuo negde drugde) tvrdi da je biografija jedne značajne ličnosti bila unapred određena i da je taj čovek godinama ranije znao šta će ga kada snaći u sopstvenom životu, te da su i njegovi najbliži umirali ako je to bilo potrebno samo za upotpunjavanje njegove biografije, tu se zapravo govori o naknadnom pogledu na minule istorijske događaje, koji ponekad zaista deluju kao da su unapred bili programirani, te da nije čak postojala ni mogućnost da se bilo šta drugačije dogodi.

Ne treba, najzad, čuditi ni to što banalizovano skakanje sa teme na temu vodi od parodirane biografije velikog pisca pravo do problematike automobila i goriva, jer s pravom se može postaviti pitanje da li je na putovanju koje glavni junak „Kontraendorfina“ preduzima važnije znati gde je naredna benzinska pumpa ili je bitnije da li je pisac preminuo 1975. ili 1995. godine.

I kad je već tako kod onih naroda čiji se pripadnici i danas prepiru oko toga ko ima autorska prava na početak rata koji se završio pre više od dve decenije, onda je za karakterističnu pojavu zvanu kontraendorfin zaista najbolji lek istoimena knjiga, u kojoj se problematika ovog hormona ogoljuje do krajnjih granica, i to od istorijskih paradoksa direktno do lascivne erotike.

Ili pornografije.

Mada, što reče Basara: Isti je to...

Odnosno, rekao je to glavni pripovedač „Kontraendorfina“, a možda i neko od ostalih mnogobrojnih pripovedača.

Ali, ko god da je rekao, opet je isto.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844