Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Kroz pustinju života – Prikaz romana „10 minuta i 38 sekundi na ovom čudnom svetu“

Ni dužeg naslova, ni kraćeg vremenskog intervala.

Ali, kad su to poslednji trenuci života, oni su više nego dragoceni.

A tek se može zamisliti koliko bi bili značajni kad bi ljudski um nakon smrti zaista zadržao svest neko vreme, kao što to biva u romanu britansko-turske spisateljice Elif Šafak.

Grubo gledano, roman bi se mogao podeliti na dva približno jednaka dela, pa bi se onda prvi deo naslova – „10 minuta i 38 sekundi...“ – odnosio na još uvek neumrlu svest brutalno ubijene žene, dok bi drugi deo naslova – „ ... na ovom čudnom svetu“ – podrazumevao pomalo apsurdnu i tragikomičnu situaciju u kojoj će se naći petoro najodanijih prijatelja stradale žene nakon što budu pokušali da je dostojno sahrane i bar na taj način otrgnu od zaborava.

Donevši priču o prostitutki Lejli, poznatijoj po mračnim istanbulskim ulicama kao Tekila, i to najpre iz ugla same Lejle, a potom i iz ugla njenih prijatelja, Elif Šafak zapravo je iznela nepisanu istoriju Istanbula, tog nesvakidašnjeg grada koji istovremeno povezuje i razdvaja Evropu i Aziju, grada kroz koji se spaja i sukobljava tradicija sa modernim načinom života, grada koji primamljuje svojim mogućnostima a zapravo ostavlja neizbrisive ožiljke.

Sa druge strane, Istanbul se ipak izdvaja kao svetla tačka kad se uporedi sa provincijalnim turskim sredinama, gde je burka još uvek bila uobičajena u vreme kad se u Istanbulu organizovao izbor za mis i gde su mladi ljudi odrastali kao kontradiktorne ličnosti živeći u porodici u kojoj je bigamija bila uobičajena a gledajući krišom u časopisima slike Rite Hejvort i Rakel Velč.

Smestivši radnju u konkretan istorijski period i preklapajući pojedine prelomne momente Lejlinog života sa bitnim datumima novije turske istorije, Elif Šafak je predočila čitaocima i mentalitet samog Istanbula i društveno-državni razvoj Turske tokom druge polovine XX veka, a pošto se kroz instituciju kakva je bordel ponekad najbolje prelama i ogoljava naličje jednog grada i države, tako je i u ovom slučaju, pa je za tu svrhu odabran bordel sa tradicijom iz osmanskog doba, jer to verovatno jeste najpažljiviji i najstrpljiviji posmatrač svih zabeleženih, a naročito nezabeleženih događaja koje je Istanbul prevalio preko svojih pleća.

Već poznat kao grad u kome su pravoslavne, muslimanske i jevrejske bogomolje u neposrednoj blizini, i kao grad čiju su kulturu stvarali Rimljani, Turci, Grci, Jevreji, Jermeni, u ovom je romanu Istanbul prikazan kao svojevrsna vavilonska kula koja upija razne narode, jezike, ideologije i opredeljenja, pa nije slučajno što imamo prilično šarenolik nacionalni, seksualni i ideološki sastav čak i u jednoj maloj skupini od petoro ljudi.

Međutim, pokazuje se da petoro ljudi različitih shvatanja uspešno funkcionišu jedino ako su zajedno i ako se drže jedni drugih, što je opet simboličan prikaz šarenolikog Istanbula koji kao takav jedino i može opstati i čiji novi stanovnici treba da pronađu zajednički jezik bez obzira na sve razlike koje su poneli iz Anadolije, Sirije ili Somalije – jer u svakoj pustinji, pa i u toj pustinji života kroz koju prolaze junaci ovog romana, bolje je i pametnije ići u karavanu nego sâm.

Najzad, priča o Istanbulu nije samo priča o tom gradu, niti samo o državi u kojoj se on nalazi, niti samo o kontinentima koje povezuje, nego je to priča o svakom primamljivom gradu u koji se često dolazi silom prilika i gde mnogi begunci prinudno traže sigurnost čak i kad znaju da nisu dobrodošli.

Lejlina smrt pokazaće se kao trenutak za duboko preispitivanje, kako nje same, tako i njenih prijatelja, koji će kroz sopstvena sećanja moći da spoznaju koliko je skupo kad se prave reči ne kažu u pravo vreme i da li se nešto može učiniti da se život ne svede na tipičan početak anadolijskih priča: Beše jednom, a možda i nije...

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844