Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Lavirinti diktature i kolonijalizma

“Razgovor u Katedrali”, “Zelena kuća”, “Rat za smak svijeta” i “Keltov san” romani Marija Vargasa Ljose u izdanju “Lagune”
“Razgovor u Katedrali”, “Zelena kuća”, “Rat za smak svijeta” i “Keltov san” četiri su romana peruansko-španskog nobelovca Maria Vargasa Ljose u izdanju “Lagune”. Ovim romanima Ljosa se čitaocima otkriva u svom najboljem svijetlu, počevši od neprevaziđenog “Razgovora u Katedrali” iz 1969. godine, do svog posljednjeg romana “Keltov san” iz 2010.

Romanom “Razgovor u Katedrali” (prevod Jasna Bunjevac Sotelo) Mario Vargas Ljosa stekao je međunarodnu reputaciju. Glavni junak ovog romana je Santjago Savala, student Univerziteta San Markos u Limi, aktivista Univerzitetske federacije Kauide, koja se bori protiv diktature peruanske vlade (pod Manuelom Odrijom), iako je Savala i sin ministra te iste vlade. Veoma razuđenu fresku peruanskog društva, kako u Limi, tako i u unutrašnjosti zemlje pisac je postavio na osnovu razgovora Santjaga Savale i crnca Ambrosija Parde, nekadašnjeg šofera Santjagovog oca. Pošto su se u gradskoj kafileriji, gdje Ambrosio radi, slučajno sreli poslije mnogo godina, proveli su nekoliko sati pričajući u sirotinjskoj gostionici “Katedrala”. Koristeći retrospektivu i anticipiranje događaja, mašajući prošlost i sadašnjost, započinjući, pa prekidajući pričanje pojedinih događaja, Vargas Ljosa, prvenstveno u dijaloškoj formi slika razne društvene klase i grupacije: radnike, visoku buržoaziju, građanski stalež, birokratiju, univerzitet, policiju, visoko državno činovnišvo, podzemlje. Santjago, stožer događaja, sin bogatih i uglednih roditelja, buni se protiv njihovog konformizma, podržavanja i iskorišćavanja Odrijinog diktatorskog režima, očeve korumpiranosti, majčinog snobizma, površnosti brata i sestre. Ovaj roman maestralne strukture, svakako jedinstven u latinoameričkoj književnosti, povremeno mozaik, a povremeno lavirint ljudskih sudbina, otkriva cjelovitu dramu Perua pedesetih godina prošlog vijeka kroz ispovijesti običnih ljudi i autobiografske detalje.

„Razgovor u Katedrali” u osnovi je politički roman, u kome je politička priča samo okvirni sistem za razvijanje radnje. U romanu se analiziraju mnogi mentalni i moralni mehanizmi, običaji, forme vlasti i različite ličnosti na vlasti. U isti mah, privatni životi junaka ove knjige prepliću se i stvaraju mučan lavirint. Kroz mnoštvo narativnih sekvenci i dijaloga Ljosa upliće učesnike raznih sudbina i iz različitih vremena u mrežu upravnog i neupravnog govora, čime se postižu jezgrovitost i često brutalna stilska snaga. U ovoj Ljosinoj kultnoj knjizi kritika je pohvalila ogromno majstorstvo u vođenju dijaloga, kao najbolje ostvarenom u hispanoameričkoj književnosti.

“Zelena kuća” (prevod Gordana Mihajlović), roman M.V.Ljose je izuzetno važna knjiga za istoriju latinoameričkog buma. Roman je objavljen 1966. godine, a godinu dana po objavljivanju osvojio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu “Romulo Galjegos” za najbolji roman napisan na španskom jeziku. “Zelena kuća” se sastoji od četiri dijela i epiloga, a glavne narativne cjeline su: priča o kaluđericama manastira Santa Marija de Nijeva koje po prašumi sakupljaju indijanske djevojčice da bi ih pokrstile i dale im elementarno obrazovanje, a da poslije ne znaju šta će s njima, priča o mladoj indijanki Bonifasiji koja će postati prostitutka po imenu Selvatika, priča o muzičaru Don Anselmu osnivaču prve javne kuće “Zelene kuće”, priča o Humu, poglavici indijanaca koji brani interese svojih sunarodnika. G
odinama kasnije, Don Anselmova ćerka Čunga osniva novu javnu kuću, i daje joj isto ime „Zelena kuća“. Zajedno sa novim zidovima iz pepela je izašao stari duh bordela, a novi gosti pletu stare niti razvrata i posrnuća. Zelena kuća u ovom romanu predstavlja simbol žudnje za radošću i uživanjem u mračnom, beznadežnom svijetu.

“Rat za smak svijeta” (prevod Jasna Bunjevac Sotelo) je roman iz 1981. godine. Ovim romanom Vargas Ljosa izražava svoje nezadovoljstvo, pobunu i neslaganje sa svijetom koji tumači glasom punim gnjeva, groteskne ironije, ali i nostalgije. Uzimajući za glavni motiv događaje koji su se desili krajem 19. vijeka u Brazilu, kada je mlada Republika povela rat protiv grupe vjerskih fanatika u zabačenim sjeveroistočnim visoravnima zemlje, Vargas Ljosa pripovijeda oporu i zajedljivu priču o onima koji su na dnu društvene ljestvice i koji, umjesto da u novoj vladi prepoznaju mogućnost svog spasenja, nalaze strah od promjena. Zaostala sirotinja pobuniće se protiv građanskog braka, popisa stanovništva, decimalnog sistema. Kruta vojnička logika nove države neće imati nimalo razumijevanja za pomahnitalu sirotinju. Tako će nastati rat za smak svijeta sa konačnim bilansom od četrdeset hiljada poginulih.
Ovim romanom Vargas Ljosa je smjelo istražio sklonost čovječanstva da idealizuje nasilje i proizvede vještačke katastrofe kao produkt fanatizma. Kao što je činio kasnije sa romanom „Jarčeva fešta“, Vargas Ljosa u “Ratu za smak svijeta” prepliće veliki broj likova i priča u vrijeme sukoba i daje nam predstavu o tome kako je bilo živjeti u to vrijeme.

“Keltov san” (prevela Ljiljana Popović-Anđić) najnoviji je roman Vargasa Ljose iz 2010. godine. Riječ je o egzistencijalnoj
avanturi u kojoj se tamna strana ljudske duše pojavljuje u svom najjasnijem i najprljavijem obličju. “Keltov san” je životna priča stvarne ličnosti, engleskog konzula i kasnije irskog nacionaliste Rodžera Kejsmenta (1864-1916). Njegova avantura je započeta 1903. u Kongu a završena jednog jutra 1916. godine u londonskom zatvoru. Roman obuhvata posljednja tri mjeseca Kejsmentovog života, a ispripovijedan je u tri poglavlja od kojih je svaki toponim određene kolonijalne geografije i Kejsmentove realnosti: “Kongo”, “Amazonija” i “Irska”. “Keltov san” kombinuje elemente istorijskog romana novinskom hronikom, a glavne teme su istražene kroz kolonijalno potčinjavanje i porobljavanje, proces sistematskog terora i mučenja stanovništva Konga i peruanskog Amazona u drugoj polovini 19. i početkom 20. vijeka. Britanski konzul Rodžer Kejsment je bio jedan od prvih Evropljana koji je objelodanio užase kolonijalizma. S njegovih putovanja ostala su dva čuvena izvještaja koji su potresli tadašnje društvo. Objavljivanjem djelova njegovih dnevnika sumnjive vjerodostojnosti javnost je učinila sve da bude prognan i zaboravljen. “Keltov san” prati Kejsmentovu transformaciju od konzula do radikalnog borca za nezavisnost Irske, saradnju sa njemačkom vojskom, učešće u Uskršnjoj pobuni, hapšenja, englesku osudu za izdaju, pogubljenje vješanjem i naknadno otkriće Kejsmentovih tajnih dnevnika.

Mario Vargas Ljosa se rodio u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Postao je poznat poslije objavljivanja romana “Grad i psi”, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće “Seix Barral” 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman “Zelena kuća”, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska djela (“Gospođica iz Takne”, “Kati i nilski konj”, “La Čunga”, “Ludak sa balkona” i “Lijepe oči, ružne slike”), studije i eseje (“Neprekidna orgija”, “Istina o lažama” i “Izazov nemogućeg”), sjećanja (“Riba u vodi”), priče (“Štenad”) i, prije svega, romane: “Razgovor u Katedrali”, “Pantaleon i posjetiteljke”, “Tetka Hulija i piskaralo”,
„Jarčeva fešta“, “Rat za smak svijeta”, “Povijest o Majti”, “Ko je ubio Palomina Molera?”, “Pripovjedač”, “Pohvala pomajci”, “Lituma u Andima”, i “Raj na drugom ćošku”. Dobio je najvažnije književne nagrade, od spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i Grinzane Cavour, a 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

O književnosti Mario Vargas Ljosa kaže: „treba stimulisati čitanje kod mlade generacije i posebno im ukazati da književnost nije samo znanje već i izvanredno zadovoljstvo. Pored toga, od suštinskog je značaja ako želimo slobodnu budućnost. Književnost razvija kritički duh.”

V.OGNJENOVIĆ

Autor: Mario Vargas Ljosa

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča Šefovi, koja je dobila nagradu Leopoldo Alas, postao je poznat posle objavljivanja romana Grad i psi, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće Seix Barral 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman Zelena kuća, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska dela (Gospođica iz Takne, Kati i nilski konj, La Čunga, Ludak sa balkona i Lepe oči, ružne slike), studije i eseje (kao Neprekidna orgija, Istina o lažama i Izazov nemogućeg), sećanja (Riba u vodi), priče (Štenad) i, pre svega, romane: Razgovor u katedrali, Pantaleon i posetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za smak sveta, Povest o Majti, Ko je ubio Palomina Molera?, Pripovedač, Pohvala pomajci, Lituma u Andima, Jarčeva fešta i Raj na drugom ćošku. Dobio je najvažnije književne nagrade, od već spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i Grinzane Cavour. 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844