Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Mario Vargas Ljosa o "Avanturama nevaljale devojčice"

Kao najslavniji peruanski pisac i nekadašnji kandidat za predsednika države, napisali ste iznenađujuće emotivan roman, „Avanture nevaljale devojčice“ – ljubavnu priču koju nam iznosi peruanski knjiški moljac koji se seli u Pariz i 40 godina predano traži ženu koju je prvi put sreo u srednoj školi.

Rikardo je prevodilac, što je odraz njegovog temperamenta. On je posrednik. On nema jaku ličnost ni jasan identitet i u njegovom životu postoji samo jedna avantura: nevaljala devojčica. Bez nje, njegov život je sasvim osrednji, nepotpun, bez mnogo interesovanja.

Da, njemu nedostaje ambicije.

U stvari, njegova ambicija je nevaljala devojčica!

Da li mu se divite?

Najviše se divim nevaljaloj devojci. Pitaćete me, zašto? Ona je hladna i oportunista, sponozoruša koja živi zahvaljujući udajama za biznismene u Francuskoj, Engleskoj i Japanu bez osećaja mrve privlačnosti prema ikome od njih. Mislim da je ona mnogo komplikovanija i interesantnija od toga. Pogledajte odakle dolazi.

Ona dolazi iz socijalnog miljea u kome je život vrsta džungle, mesto gde ukoliko želite da preživite, postajete životinja.

Ona je bila trenirana da bude vrsta borbene životinja, i ona se bori.

Poznajete li neke loše devojke?

Da. Nekoliko. Apsolutno. U Peruu ih ima mnogo, ali isto i u Francuskoj i u Španiji. Ima dosta loših devojaka i u Americi, takođe.

Ne. To nije tačno. Mi ovde nemamo loše devojke.

Vi ste izolovani na Menhetnu celog svog života, ali idite u Kaliforniju i videćete nevaljale devojčice.

Da li ste se ikada sreli sa predsednikom Reganom?

Jednom. Rekao sam mu, gospodine predsedniče, ja cenim mnoge stvari koje radite, ali ne mogu da prihvatim da je za vas najvažniji američki pisac Luis Lamur. Kako je to moguće?

Pored fikcije, pisali ste i veliki broj drama i književnih kritika, uključujući i pohvalne traktate o radovima Gabrijela Garsije Markesa, od koga ste se kasnije otuđili.

O tome ne pričam. Ne pričam o Gabrijelu Garsiji Markesu. To je sve.

U poređenju sa njegovim magičnim realizmom, vaš stil je više ukorenjen u široku, panoramsku naraciju romana 19. veka.

Moj Bože! Nadam se da je to istina. Vrhunac romana bio je u 19. veku, sa Dostojevskim, Tolstojem, Melvilom i Dikensom.

Kao i junak viktorijanskog romana, vi ste oženjeni bliskom rođakom.

Zaljubio sam se u nju. Činjenica da je ona bila moja rođaka nije uzeta u obzir.

Vaša prva žena bila je snaha vašeg ujaka i verovatno inspiracija za vač komični roman „Tetka Džulija i scenarista“. Šta označava cela ova porodična romantika?

Trebao bi nam psihoanalitičar da bismo to saznali, ali ja ne volim psihoanalizu. Tako da će misterija prevagnuti.

Šta imate protiv psihoanalize?

Suviše je bliska fikciji, a meni ne treba još fikcije u ovom životu. Ja volim priče i život mi je uglavnom koncentrisan na priče, ali ne sa pretenzijom ka naučnoj preciznosti.

Je li moguće da nekada napišete autobiografiju?

Jedino ako doživim sto godina napisaću vrlo celovitu autobiografiju. Ne pre.

Debora Solomon

New York Times

7. oktobar 2007.

Autor: Mario Vargas Ljosa

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa

Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča Šefovi, koja je dobila nagradu Leopoldo Alas, postao je poznat posle objavljivanja romana Grad i psi, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće Seix Barral 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman Zelena kuća, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska dela (Gospođica iz Takne, Kati i nilski konj, La Čunga, Ludak sa balkona i Lepe oči, ružne slike), studije i eseje (kao Neprekidna orgija, Istina o lažama i Izazov nemogućeg), sećanja (Riba u vodi), priče (Štenad) i, pre svega, romane: Razgovor u katedrali, Pantaleon i posetiteljke, Tetka Hulija i piskaralo, Rat za smak sveta, Povest o Majti, Ko je ubio Palomina Molera?, Pripovedač, Pohvala pomajci, Lituma u Andima, Jarčeva fešta i Raj na drugom ćošku. Dobio je najvažnije književne nagrade, od već spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i Grinzane Cavour. 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844