Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Mimohod senki“: Mračna slika palanačke Španije pod Frankovim režimom

Mimohod senkiHulijana Riosa je kroki crtež jedne Španije iz prošlosti čiji se palanački i malograđanski duh uzdiže iznad datih vremenskih i prostornih koordinata i postaje univerzalna slika prijemčiva za svaku sličnu površinu tla.

Galicija je oblast na krajnjem severozapadu Španije, za koju se nekada verovalo da je kraj sveta. Kameniti rt koji zadire u vode Atlantskog okeana nazvan je Obala smrti zbog ogromnog broja mornara i brodova koji su svoja beživotna tela ostavljali na njenim stenama. Još su stari Rimljani najistaknutiji deo Obale smrti nazvali Cape Finisterre iliti kraj sveta.

Sve ovo pokazuje da je u pitanju bajkovita oblast za svako dete koje ima avanturistički duh i nesputanu maštu. A takvo dete je bio španski književnik Hulijan Rios. Mali Hulijan je svoju rodnu Galiciju doživljavao kao zemlju čuda.

Kada je zbog posla i karijere otišao u Madrid, ono večito razigrano dete u njemu je sa sobom ponelo i delić rodne grude sačuvano u sećanjima. Krajem šezdesetih godina minulog veka pokušao je da kroz pripovedanje oživi i reprodukuje tu zemlju koje se sećao. Plod te želje bila je knjiga „Mimohod senki“.

Pastoralne prizore koje je romantizovao u sećanjima prožeo je mračnijim tonovima. Odrasli Rios je znao da Galicija, osim lepote, nosi i breme tame, mraka, tragičnih sudbina kako onih koji su, poput njega, iz nje pobegli da se nikada ne vrate, ali i onih koji su odlučili da u njoj ostanu.

Sve to je uspeo da uplete u devet poglavlja koja se mogu čitati i nezavisno jedno od drugog, ali ih je sam autor oduvek više smatrao kao „deo višeglasnog romana o jednom selu i zamišljenim prostorima, sa likovima koji se naizmenično oslobađaju i otkrivaju tokom životnih uspona i padova, manje ili više međusobno povezanih“.

Iako su pojedine priče osvajale književne nagrade i priznanja, Rios se nikada nije odlučio da knjigu objavi u celosti. Delom zato što se plašio da neke priče neće proći cenzuru Frankovog režima koji je tada bio na vrhuncu, ali i zbog rada na drugim projektima, kao i zbog započinjanja novog života u Londonu.

Prolazile su godine i knjige, a „Mimohod senki“ je uporno ostajao na dnu neke kutije čekajući da ga autor ponovo pronađe. Putujući i živeći u raznim gradovima, Rios je i drugima pričao o tom rukopisu, ali bez ambicije da ga objavi. Ponekad je pomišljao da bi neke delove mogao da iskoristi, ali je i od toga odustajao.

Tek kada je jedne večeri, sada u Parizu, seo i počeo da piše, u taj novi roman nekako su skliznule uspomene jednog od likova iz „Mimohoda senki“. Tek tada je spoznao da je vreme da se vrati starom rukopisu. Prošlo je dovoljno vremena da bi sada na priče gledao sasvim drugim očima. Mogao je da ih proceni, ne kao autor, već kao distancirani čitalac. Bio je zadovoljan onim što je pročitao, a zadovoljstvo mu je bilo još veće što se „Mimohod senki“ nije pretvorio u „sukob senki“, odnosno sukob autora koji je nekada bio sa onim kakvim je postao.

Nakon trideset godina čekanja Rios je, 2008. godine, najzad objavio svoje prvo napisano delo. Ovu knjigu je nedavno i kod nas, u prevodu Ane Kuzmanović Jovanović, objavila izdavačka kuća Laguna.

U pitanju je delo mladog, ali književno zrelog, autora u kome se oseća snažna ogorčenost, gotovo gađenje, prema provincijskoj učmalosti malih mesta, onima koji su prihvatili smrt a da nisu ni pokušali da žive, prema onima koji odustaju od života i ljubavi, ali uporno neguju mržnju, tugu, očaj i strah od života.

Radnja svih devet priča ove knjige smeštena je u gradić Tamoga u Galiciji. Junaci priča prolaze kroz svoje lične drame i katarze. Mržnja, prezir, ljubomora, osveta, nezdravi porodični odnosi nalaze se u fokusu ovih priča i poput nekog lutkara upravljaju nesrećnim ljudima.

„Mimohod senki“ je kroki crtež jedne Španije iz prošlosti čiji se palanački i malograđanski duh uzdiže iznad datih vremenskih i prostornih koordinata i postaje univerzalna slika prijemčiva za svaku sličnu površinu.

Autor: Milan Aranđelović
Izvor: bookvar.rs

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844