Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Na Vrbasu tekija“: Iz fratarskog vilajeta

To je svijet pun teškog, unutarnjeg nemira, i kad se ni u jednom trenutku ne zna što će na kraju prevagnuti. Tako će biti sve dok postoje dvije suprotstavljene, nepomirljive strane koje hrane jedna drugu. Ta teška i opasna granica izvlači iz ljudi ili ono najgore ili najbolje. Tu sredine nije bilo.

I kad se zna da ovo nije napisao Ivo Andrić, jasno je da to jeste Bosna viđena očima njegovih književnih junaka, a koliko likovi i ambijent Andrićeve proze zahvaljujući svojoj autentičnosti mogu da prevaziđu dela za koja su bili načinjeni, pokazao je Josip Mlakić kroz knjigu pod naslovom „Na Vrbasu tekija“.

Ne skrivajući da već od naslova, pa preko bogatih opisa i pripovednih celina, sve do karakterizacije samih likova, gradi svojevrsnu repliku na Andrićevu prozu, Mlakić ipak daje sliku jedne Bosne koja će najvećem delu čitalaca biti pravo otkrovenje, tačnije susret sa jednim svetom koji je čak i u Andrićevim delima ostao na margini, možda i protiv volje samog pisca.

Dok je u Andrićevoj prozi, a naročito u romanima, akcenat ostao na osmanskom karakteru i osmanskom nasleđu bosanskog društva, čak i onda kad je slika bosanske varoši ili sela data iz ugla pravoslavaca i katolika, dotle je Mlakić u prvi plan istakao fratarski stalež kao svojevrsnu katoličku oazu usred Bosne pod osmanskom vlašću.

I kao što je Andrić umeo da panoramu, mentalitet, istoriju i predanja jedne sredine dočara iz ugla jednog čoveka i kroz događaje vezane za relativno kratak vremenski period (Travnik iz vremena francuskog konzula, Sarajevo iz vremena Omer-paše Latasa), odnosno kroz hroniku jedne građevine (kao što je most u Višegradu), na sličan je način i Mlakić dao presek bosanske stvarnosti tokom devetnaestog i dvadesetog stoleća. Istovremeno, kao što je Andrić kroz prelomne momente bosanskih varoši zapravo pisao o epohalnim prelomima na evropskoj političkoj sceni, tako je i Mlakić kroz iskustva znamenitih ličnosti Jajca sagledao ne samo Bosnu nego i Tursku, Austriju i Jugoslaviju kao istorijske fenomene.

U prvom delu knjige, nazvanom Na Vrbasu tekija i posvećenom bosanskom devetnaestom veku, kao centralna ličnost istaknut je fra Anto Knežević i većina je događaja ispričana iz njegove perspektive, jer pred njegovim su se očima odvijali i napori katolika za izgradnju samostana, i oružane pobune pravoslavaca, i očajnički pokušaji muhamedanaca da zadrže vlast u najzabačenijoj osmanskoj provinciji.

Drugi deo knjige, naslovljen kao Jajačka hronika, koncipiran je kao niz sećanja fra Josipa Markušića na njegove zemljake, prijatelje, saradnike i poznanike, a najvećim delom se ta sećanja odnose na neizvesne i nemirne godine sredinom dvadesetog stoleća, kada se čovek mogao najviše plašiti toga da će prestati da bude čovek.

Iako zahvaljujući svojoj formi i stilu odudara od prethodna dva dela, ipak je treći deo knjige, koji je nazvan Paučina i promaja a koncipiran kao zbirka eseja, logična dopuna i zaključak priče o jednom prostoru koji je toliko bogat istorijom da je njome postao opterećen. Takođe je ovo i Mlakićeva svojevrsna autokritika, doduše u vidu pseudodokumentarnosti, ali je i autentično čitanje Andrićevog opusa, uz neophodno preispitivanje starih tumačenja među kojima ne nedostaju ni ona koja se mogu smatrati kontroverznim.

Pristupivši na ovaj način Andrićevom delu i pomalo se poigravši stilom što je veliki pisac ostavio u amanet novim generacijama književnih stvaralaca, Mlakić je još jednom pokazao koliko je od potpunog nečitanja štetnije površno čitanje i koliko je opasno kad se iz velike istine uzmu samo delići koji će potvrditi sasvim drugačiju istinu i pritom postati izgovor za novu laž.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844