Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Nismo sami... na Zemlji – Povodom knjige „50 ideja... – nauka“

Mnogi su u detinjstvu imali prilike da se susretnu sa raznoraznim enciklopedijama koje su bile prilagođene mlađim čitaocima kako bi im adekvatno približile naučno polje gravitacije, relativiteta, evolucije, kvantne mehanike, teorije velikog praska, pa i teorije vanzemaljskog života, koja je u poslednje vreme počela da opseda naučnike onako kako je ranije opsedala umetnike.

Naravno da nije slučajno što su se mnoge naučne teorije, a ne samo pretpostavke o vanzemaljskom životu, sa polja umetnosti preselile na polje nauke, jer nije mali broj primera da je nauka dokazala ono što je umetnost naslućivala, odnosno da je umetnost mnogo ranije najavila ono za šta je nauci bilo potrebno mnogo više vremena.

I teško je reći ko je tu bio u pravu i kome pripada prvenstvo otkrića: da li umetniku koji je sve unapred naslutio zahvaljujući instinktu i kreativnosti – ili naučniku koji je strpljivo prikupljao činjenice i dokaze ne bi li od pretpostavke načinio teoremu i definiciju.

Možda, na kraju krajeva, nije slučajna ni relativnost ovog odnosa ako znamo da je niko drugi do Albert Ajnštajn rekao kako su najveći naučnici istovremeno i – umetnici.

Upravo se takvo prožimanje i preplitanje umetnosti i nauke sagledava u pravom svetlu kroz pedeset naučnih ideja koje su sakupili i predočili Pol Parsons i Gejl Dikson, pri čemu su računali prvenstveno na čitaoce kojima naučne discipline nisu profesija, ali koji su, zahvaljujući savremenoj tehnologiji i dostupnosti podacima, solidno upoznati sa umnim i tehnološkim dostignućima od Nikole Kopernika do Stivena Hokinga.

U skladu sa tim je i naslovna ilustracija, koja je svojevrsna parafraza Mikelanđelovog remek-dela „Stvaranje Adama“ i koja nam jasno pokazuje da čovek danas stvara veštačku inteligenciju onako kako je nekada Bog stvorio čoveka, što je samo još jedan dokaz koliko su umetnost i nauka mnogo više isprepletane nego što nam se na prvi pogled čini.

Obogaćena zasebnom hronologijom kod svake naučne ideje, zatim citatima ključnim za oblast koja se obrađuje, kao i kratkim biografijama najzaslužnijih naučnika – ovaj svojevrsni zbornik pokazuje da ipak nijedna naučna ideja nije konačna niti neosporiva, ali čak i kad se dogodi da se dve ideje međusobno potiru, ipak nijedna od njih ne gubi svoju vrednost – treba samo, kad se ulazi u jednu naučnu oblast, pred vratima ostaviti one teorije i ideje koje nisu u skladu sa njom.

Nesumnjivo je da će ovakvo delo mnoge podsetiti na enciklopedije s kojima su se u detinjstvu sretali, pa dok će se s jedne strane možda nostalgično prisetiti kako su nekada iščitavali razvoj nauke kroz renesansu i prosvetiteljstvo, sa druge strane će uvideti koliko je sama nauka napredovala tokom prethodnih nekoliko decenija, ali i koliko se novih imena upisalo u istoriju civilizacije.

Ne treba posebno podsećati ko su bili Isak Njutn, Rene Dekart, Dmitrij Mendeljejev, Luj Paster, Majkl Faradej, Čarls Darvin, Milutin Milanković, Nikola Tesla – ali, u međuvremenu su se pojavila nova imena zaslužna za razvoj savremene tehnologije i raznih naučnih disciplina, koje često prevazilaze granice planete Zemlje i vode nas u daleke prostore univerzuma pokazujući nam da Zemlja sigurno nije njegov centar, te da život koji na našoj planeti postoji možda i nije počeo na njoj.

Ipak, ako je već nedvosmisleno zaključeno da u univerzumu nismo sami, mnogo je bitnije što ni na samoj Zemlji nismo sami – a nismo sami jer imamo Kopernika, Njutna, Dekarta, Darvina, Ajnštajna, Teslu, koji su svojim radom i idejama Zemlju znatno približili duhovnom centru univerzuma.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844