Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Novo svetlo na zatamnjenu istoriju – Prikaz romana „Đurđevim stopama“

Kako je to biti sin nacionalnog izdajnika i suprug zlobnice koja se iživljava nad narodom i podanicima svog muža?

Srpski despot Đurađ Branković to sigurno nije bio, ali jeste kao takav ostao upamćen u kolektivnoj svesti naroda, i to zahvaljujući epskoj poeziji i brojnim legendama o nastanku srednjovekovnih tvrđava.

Stoga i nije čudo što se prezime srpske dinastije Branković prvenstveno vezuje za Đurđevog oca Vuka kao epskog izdajnika u Kosovskom boju i za Đurđevu ženu Irinu Kantakuzin, koja je zbog navodnih zločina nad nedužnim narodom, ali i nad članovima sopstvene porodice, preimenovana u Prokletu Jerinu.

Iako su istorijski izvori koji skidaju svaku negativnu konotaciju i sa Vukovog i sa Irininog imena odavno otkriveni i obelodanjeni, ipak je teško osloboditi se uticaja deseteračke poezije i ukorenjenih lokalnih predanja, tako da je svaki pokušaj bacanja novog svetla na inače dovoljno ocrnjenu i zatamnjenu srednjovekovnu srpsku prošlost i te kako dragocen.

Jedan od takvih značajnih poduhvata jeste i roman Ljiljane Šarac koji s razlogom nosi naslov „Đurđevim stopama“, jer će veliki broj čitalaca verovatno prvi put imati priliku da se susretne sa više nego uzbudljivom biografijom despota Đurđa Brankovića, ali i da prođe svim onim ratnim, vladarskim i porodičnim stazama kojima je tokom svog dugog života despot prolazio, nekad svojevoljno, a nekad i pod prisilom, što je sasvim razumljivo kad se zna da je ovaj vladar upravljao zemljom koja je često bila između čekića i nakovnja, odnosno između turskih vojnih nadiranja i ugarskih političkih ucena.

Znajući koliko je duboko ukorenjena predstava o Brankovićima kao izdajničkom rodu i koliko je posebno na imena dvoje Brankovića vekovima bilo taloženo sve negativno iskustvo što je narod stekao živeći pod osmanskom okupacijom, Ljiljana Šarac donela je svoju priču iz dva potpuno različita viđenja koja paralelno teku i tako daju sasvim novu sliku pozne srednjovekovne srpske države, čija hronika nije ništa manje značajna od perioda dinastije Nemanjića.

I dok sa jedne strane imamo zatočenog i ostarelog despota Đurđa koji sâm pripoveda svoj životopis, dotle sa druge strane imamo naizgled svakidašnju i uobičajenu priču smeštenu u savremeno doba, no kako roman bude odmicao, sudbina despota Đurđa počinje da opseda glavnu junakinju romana Kseniju Branković, tako da se srećemo sa jednim istorijskim Brankovićem i sa jednim fiktivnim Brankovićem, koji će zajedničkim snagama, premda su vekovima udaljeni jedno od drugoga, izvući iz mračne tamnice jednu povest koja je vekovima tamo nepravedno čamila.

Tako je roman „Đurđevim stopama“ još jedan dokaz da će svaka tajna, koliko god bila skrivana, ipak naći put do onoga ko za njom bude uporno tragao, a kao da u toj potrazi ne pomažu samo mudrosti koje uz svako poglavlje stoje umesto naslova, nego pomoć pruža i sama tamnica u kojoj se istorija našla kao zatočenik, bilo da je to ona tamnica u kojoj despot Đurađ ima dovoljno vremena da se priseti svakog detalja svoga života, bilo da je to Disova pesma, među čijim listovima jedna misterija strpljivo čeka da bude otkrivena i na pravi način pročitana.

Nastao kao svojevrstan odgovor na deseteračko viđenje srpske istorije, ali i kao reakcija na nemoć istoriografije i arheologije da novim generacijama adekvatno dočaraju istinu o znamenitom delu despota Đurđa, roman Ljiljane Šarac donekle je i apel savremenom srpskom turizmu, što nimalo nije slučajno niti zanemarujuće, jer treba imati na umu da danas jedan turistički obilazak i ono što se od turističkog vodiča čuje ima gotovo istu moć kakvu su nekad imale guslarske pesme i legende koje su se s kolena na koleno prenosile opijajući svojom slikovitošću svaku generaciju.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844