Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

O knjizi "Godine na 6"

Folirajte se, pročitali ste!



Vladimir Janković Džet: Godine na 6, Laguna, Beograd

Volim da čitam sećanja poznatih rokera. Naravno, pre svega način na koji slavni rokeri sroče celu stvar. Čitajući Džetova sećanja na šezdesete pod naslovom Godine na 6, podvlačio sam neke rečenice, doživljavajući ih kao tipično rokerske. “Kao što rekoh, pojeo sam sopstvenu džigericu kada sam ih video prvi put.” E u takvim pasusima uživam kao da slušam Džegera. Učinilo mi se u jednom trenutku da rečenice najpoznatijih rokera najčešće počinju rečcom ma. “Ma, drmamo, brate pa im utrobu pomeramo!”, “Ma, važi, samo ti piči!”, ili “Ma, k’o na filmu, majke mi!”. Naravno da su uvek tu i oni koji ne razumeju čitavu stvar: “E, deco, nekada su se pevale narodne, pa onda one partizanske, a vidi ovo “didi didi”, šta vam to znači?” Međutim, preskočili smo početak ovih nepretencioznih i zanimljivih sećanja. Hteli su, dakle, da se zovu Apostoli. Ali tetka Saša Božović, narodni heroj iz Drugog svetskog rata i autor čuvene knjige “Tebi, moja Dolores” nije to dozvolila, smatrala je kako nije baš umesno da njena deca imaju bend s tim imenom. Tu je počeo zaplet. I kada je neko čuvenom rokeru Vladimiru Jankoviću rekao: “Sviraš bre k’o Džet Haris iz Šedousa!” Tako je počela burna i zanimljiva priča o Crnim biserima i Džetu. Priča o tome kako se rađao rokenrol. Na prvo čitanje izgleda sasvim jednostavno. “U čemu je u stvari štos kod sviranja basa”, pita Džet. “Ma sve ti je u trozvuku. Uhvati srednjim prostom osnovni ton, a ostali prsti ti automatski sviraju skalu, dursku ili molsku, šta ti već treba.” Ma, mi koji smo rođeni krajem godina koje su počinjale na 7 sve smo to probali, ali nam baš nije uspelo. Noseći Džetovu knjigu kroz grad foliram da sam nekada bio roker. Na prvoj strani imam čak i posvetu: Mići od Džeta. Džetov potpis mi liči na tablaturu. U mojim skromnim rokerskim sećanjima mogao bih samo da opišem kako nismo imali para za bubnjeve. Zbog toga smo pred prodavnicom sakupili kartonske kutije i preko njih zategli rendgenske snimke. Ni ne zvuči loše! (“Jao, majko, kakav galimatijas kakofonične disharmonije!”) Snimke smo inače pozajmili od tetke, jer se ona najviše puta snimala. Pre nego što sam počeli da udaramo po njenim snimljenim kostima, raširili smo rendgenske snimke po podu, pokušavajući da je sklopimo, (faktički: da sklopimo tetku), da napravimo njen anatomski presek. Ali dok smo rešili probleme sa instrumentima, već smo bili matori. Moglo nam se dogoditi upravo ono što je Vlada Janković Džet opisao u Godinama na 6. “U svojoj 21. godini prvi put sam osetio da starim kada mi je jedna dobro građena cura rekla: Biseri, pa vi ste već matori, vi svrate oduvek! Od pamtiveka!” Zato sam zaista uživao u Džetovim rokerskim sećanjima, pokušavajući da u isto vreme zaboravim moju neostavernu muzičku karijeru. Toliko sam se udubio u čitanje da sam skočio sa stolice kada sam bio na 82. strani, misleći da mi se Džet čak lično obraća. “Šta kažeš, Mićo, sranje? A publika poludela?”

Mića Vujičić

Autor: Vladimir Janković Džet

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Vladimir Janković Džet

Vladimir Janković Džet

Vladimir Janković je svirao bas gitaru u grupi Crni biseri. Prvi nastup sa ovom grupom imao je 8. marta 1964. godine. Nadimak je dobio po Jet Harrisu, basisti grupe The Shadows. Po prestanku rada Crnih bisera, okuplja u grupu Tunel Ljubu Ninkovića (gitara) i Stevu Stevanovića (bubnjevi). Tunel prestaje sa radom 1992. godine, a Vlada Džet radi kao urednik Radio programa “202“ na Radio Beogradu. Godine 1987. dobio je Majsku nagradu za organizaciju rok koncerata i legendarnog programa Hit “202“. Danas svira bas gitaru i prvi je vokal sastava Vlada Džet Band u kojem sviraju Vladimir Bogdanović Ðiga (bubnjevi) i Aleksandar Nikić Lale (gitara). Inače, u ovom bendu su sa Vladom Džetom svirali Boban Birtašević (gitara) i Jovan Ljubisavljević Kića (bubnjevi).

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844