Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„O ženama i soli“: Više smo od onog što mislimo da jesmo

O dirljivom romanu neumoljivih značenja ogoljenih do suštine „O ženama i soliGabrijele Garsije, koji govori o majci zarobljenoj u prošlosti, o sudbonosnom izboru njene ćerke i o porodičnom nasleđu stvorenom na Kubi pre nego što su se obe rodile, piše književnica Ljubica Arsić.

Postoje žene od peska kojem voda uskomeša zrnca ali ne uspeva da ih rastvori i žene od soli koja, sjedinjena s vodom, mešavinu obeleži ukusom oporosti i gorčine sve dok ga potpuna razblaženost, jak uticaj sredine ne utišaju i na kraju potpuno unište.

Od Kube do Majamija, od skromnih fabrika cigara do savremenih prihvatilišta za migrante (što je civilizacijski eufemizam centra za porodični pritvor) protežu se priče o ženskim sudbinama isprepletanim u paukovu mrežu značenja velikih „ženskih“ tema, materinstva i brižne dobrobiti. Da li materinstvo dozvoljava da žena bude još neko mimo ove velike uloge i da li je arhetip njene negujuće prirode ono jedino što iscrpljuje ženskost? Žensko nasledno stablo, što ga u ovom dirljivom romanu neumoljivih značenja ogoljenih do suštine sačinjavaju junakinje s kraja devetnaestog veka do današnjih dana, nastavlja da, sledeći sudbinu biljaka, godinama raste u tišini i prikrivanju.

Iako se u svetu nasilnih muškaraca one bore za svoje mesto i sopstveni život, izostanak poverenja, iskrenosti, ženske solidarnosti često ih otuđuje od onih koje najviše vole, od njihovih kćeri koje materinstvom kao superiornom ženskom ulogom podrazumevaju celokupnu ženskost svojih majki. Udaljene od suštinskih problema društva koje vide isključivo kroz prizmu sopstvenog mučeništva, junakinje romana Gabrijele Garsije nisu u stanju da prevaziđu iluziju o čovekoljublju i lažnoj nadi da će oni s margine automatski izazvati solidarnost svih drugih ljudi. U njihovom ponašanju prepoznaje se ono što se tokom istorije, kod žena, negovalo vekovima. Naučene da se navikavaju na surovost, one često ne znaju kako da je izbegnu osim da je i same iskoriste kao sredstvo odbrane.

Roman „O ženama i soli“ jeste knjiga sećanja u kojoj oko središnje junakinje Dženet, samopovredive zavisnice, tinejdžerke koja čezne da uđe u svet odraslih, pa usamljene žene koja u svemu opsesivno prepoznaje ljubav, trepere svi ostali likovi. Dženet ne prihvata svoju krhkost, već se trudi da pripada „nesalomivim devojkama“ koje izluđuju muškarce, nesrećno isprobavajući taktiku nezainteresovanosti sa starijim muškarcem, strancem koji je vodi u noćni klub Majamija. Razočarana u uzaludnost jezika, u njegovu nesavršenost i nemoć da uhvati iskustvo, ko zna koji put izneverena u nadi da se najzad dogodi ono neočekivano, Dženet ne prestaje da veruje u čudo. Njenu rasutost i necentriranost čitalac pronalazi u naizgled površnoj Dženetinoj netrpeljivosti prema majci, navodno zbog različitih političkih uverenja, ali je njihov sukob u stvari nerešiv. Dženet je u ranom detinjstvu prisustvovala činu kad je njena majka Karmen ubila muža zlostavljača, Dženetinog oca, čime se kroz roman varira teza da i najbolje majke ne mogu uvek da spasu svoje kćeri.

Bekstvo iz zatočeništva u unapred određenoj ulozi junakinje usmerava u nešto novo i neprihvatljivo, u trenutak koji će „preoblikovati život u propast“. Obećana zemlja Amerika otkriva kroz svoju „uređenu humanost“ lice nepristrasnog izvršitelja zakona koji mnogo ne haje za stanja srca i lične pobude. Zato se u simbolici Igoovog romana „Jadnici“ prepoznaje političko-istorijsko značenje marginalnih sudbina osvetljenih kod onih žena koje ga čitaju, ali i onih koje knjigu vide kao stvar koju mogu, poput antikvarnog izdanja, dobro da unovče. Njihov pad očitava se u gubljenju duhovnog uporišta na kojem se revolucionarna Marija Izabel, junakinja s početka romana, nadahnjuje Igoom, dok je za izgubljenu Dženet ista knjiga obična stvar koja ima tržišnu cenu.

Možda se dobar savet za očuvanje neprekinutog i čvrstog lanca pretkinja, kojima se bavi ova knjiga, krije u zanimanju junakinje Glorije za život ptica koje opstaju i tamo gde ih ubijaju, ali koje preživljavaju jer su povezane u jato i umeju da lete.

Autor: Ljubica Arsić
Izvor: časopis Bukmarker, br. 14

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844