Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Omladina na ulicama Berlina: Prikaz knjige „Braća no krvi“ Ernsta Hafnera

Omladina na ulicama Berlina: Prikaz knjige „Braća no krvi“ Ernsta Hafnera - slika 1
Osam decenija nakon što je završila na nacističkoj lomači u nemačkoj prestonici 1933, knjiga „Braća no krvi“ je pretprošle godine ponovo osvanula u nemačkim knjižarama, a nedavno se pojavilo i srpsko izdanje zaboravljenog dela Ernsta Hafnera.

Jedna od knjiga koje su nacisti spaljivali od 1933. godine ponovo je otkrivena i objavljena u Nemačkoj 2013. godine. Naša izdavačka kuća „Laguna“ među prvima je u svetu nedavno prevela i objavila delo autora Ernsta Hafnera, nazvano „Braća no krvi“. Nešto kasnije, početkom ovog meseca, knjiga je objavljena i u SAD, a „Njujork tajms“ najavljuje je kao donedavno potpuno nepoznato delo koje, kako kaže Erhard Šuc, profesor Univerziteta Humbolt u Berlinu, nisu čitali ni proučavaoci Vajmarske republike.

Roman „Braća no krvi“ prikazuje beskrajno siromaštvo i uzaludnu mladost dece koja su stasavala između dva svetska rata u Nemačkoj, o kojoj niko nije brinuo i koja su bila ostavljena sama sebi da se bore protiv hladnoće i gladi na berlinskim ulicama. Roman prikazuje i mehanizme koji ljude u krajnjoj nemaštini teraju da pređu na drugu stranu zakona, da bi preživeli.

Dovoljno rečito govori ovaj odlomak: „Ekipa ’Braća no krvi’ sve se više pretvara u bandu profesionalnih kriminalaca. Gladovanje? Nema više! Potucanje u krpama i život beskućnika? Kome to još treba? Fred, pravi majstor navođenja i inicijator, drži ekipu čvrsto u šaci. Hajnc i Georg, koji su u početku pružali otpor, opčinjeni lako zarađenim novcem, odbacili su sve obzire. Ludvig i Vili, slepci i tupadžije, dozvolili su, izgleda, da ih opet uhvate. Braća nastavljaju unosno džeparenje u robnim kućama, pazarnim danima i u pokrivenim tržnicama. Međutim, ekipa ne propušta ni druge prilike: provale, krađu automobila.“

U predgovoru nemačkog izdavača Petera Grafa iz „Metrolit ferlaga“, koji prenosi i srpsko „Lagunino“ izdanje u prevodu Nikole Jordanova, mogu se pročitati podaci da je roman Ernsta Hafnera napisan i objavljen 1932. godine pod naslovom „Omladina na ulicama Berlina“, u izdanju kuće Bruna Kasirera, i da su nacisti zatim spaljivali knjigu. O Ernstu Hafneru zapravo vrlo se malo zna. Postoje podaci da je bio novinar i najverovatnije socijalni radnik, u Berlinu, između 1925. i 1933. godine, i da mu se trag gubi pošto su nacisti preuzeli vlast.

Šta je to što je tako moglo da isprovocira spaljivače knjiga? Pitanje se prirodno nameće. Ali nameće se i logičan odgovor: u nadolazećoj uniformnosti mišljenja i zahteva za opštom poslušnošću Nacionalsocijalističkoj radničkoj partiji Nemačke, te tipskoj podeli na žene-majke, muškarce-ratnike i uzornu Hitlerovu mladež, nije bilo mesta za slike omladine koja se besposlena smuca ulicama, u potrazi za par-četom hleba, prinuđena i da se prodaje za sitan novac. Ali iz „Njujork tajmsa“ saznajemo još jedan detalj, sasvim dovoljan nacistima, zbog kog je knjiga mogla da bude spaljena: njen prvi izdavač bio je Jevrejin.

Erik Veic, autor studije „Vajmarska Nemačka: Obećanje i tragedija", kao razloge za zabranu knjige, za „Njujork tajms“ naveo je i opise berlinskog podzemlja koje je zapravo bilo anacionalno, odgojeno protivno nacističkim principima vaspitanja. Veicu ipak nije jasno zašto knjiga „Braća no krvi“ nije imala novi život bar u Istočnoj Nemačkoj, ako pretpostavimo da je Ernst Hafner možda mogao da bude i levičar...

Doduše, roman „Braća no krvi“ zapao je za oko Rolfu Linderu, koji je desetih godina 20. veka istraživao omladinske bande Berlina. Linder je imao nameru da roman transponuje u dramsku seriju za televiziju, ali njegov tajming bio je loš jer je upravo u to vreme Rajner Verner Fasbinder završio snimanje serije „Berlin Aleksanderplac“, po romanu Alfreda Deblina, koji takođe prikazuje berlinsko podzemlje.

Peter Graf opominje i na sadašnju ekonomsku krizu, naročito na jugu Evrope, na nezaposlenost mladih i atmosferu egzistencijalnog straha, na koje ukazuje i ovo delo Ernsta Hafnera: „Današnjem čitaocu roman donosi i nešto novo: nudi uvid u, koliko mračnu toliko i značajnu, stranicu jednog vremena, koja mu do sada, najverovatnije, nije bila ovako predstavljena. Jednostavno zato što joj zvanični opisi Vajmarske republike najčešće nisu poklanjali pažnju. Od Hafnera čitalac saznaje – taj utisak se posebno nameće – gotovo izvesno iz prve ruke, kako je bilo nebrojenim mladim ljudima koji su pokušavali da dostojanstveno prežive period između dva svetska rata da bi onda ponovo postali žrtve: u kandžama voluntarizma nepravedne države, koja je od 1933. godine divljala u Nemačkoj, ili tako što su ostavili kosti na bojištima rata koji je sledio. Ali možda su se mnogi od tih mladih, to ostaje obavijeno mrakom, prilagodili novom sistemu. Ne znamo, i jedna sudbina moguća je kao i druga.“

Autor: Marina Vulićević
Izvor: Politika

Autor: Ernst Hafner

Podelite na društvenim mrežama:

Ernst Hafner

Gotovo potpuno nepoznat autor o kome znamo samo nekoliko činjenica: bio je novinar i socijalni radnik. Roman Braća po krvi, koji je objavljen 1932. godine, odmah je stekao široko priznanje kod čitalačke publike, ali su ga nacisti zabranili godinu dana potom. Nakon toga, svi tragovi se gube. Arhiva originalnog izdavača knjige Bruna Kasirera uništena je tokom bombardovanja Hamburga 1943. godine, a sa njom i svaka eventualna prepiska sa autorom. Kada se Metrolit, mali nemački izdavač, odlučio da ponovo objavi roman u avgustu 2013. godine, visokotiražni tabloid Bild am zontag objavio je članak „Najtajanstvenija knjiga godine“, u kojem je pozvao one koji poseduju bilo kakve informacije o autorovoj sudbini da se oglase. Niko se nije odazvao.

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844