Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Pačinko“ Min Džin Li je bogata povest o imigrantskom iskustvu

U poznim stadijumima strpljivo i opširno izložene sage o sudbini nekoliko generacija jedne korejske porodice, američka autorka Min Džin Li jednom od protagonista dozvoljava trenutak refleksije. Nobuo Ban vodi neupadljiv, ali respektabilan život pripadnika srednje klase. Oženjen je, ima četvoro dece i radi kao menadžer kockarnice pune mašina za pačinko, igre po kojoj je roman dobio ime. Ali iza života ispunjenog svakodnevnim rutinama i hladog odnosa prema svetu stoji ozbiljna tajna: naš junak krije svoje stvarno poreklo. Pravo ime ovog sina siromašnih korejskih imigranata je Noa Baek, i on čini sve što je u njegovoj moći da opstane u društvu koje se sa prezirom odnosi prema njegovim sunarodnicima. Iako nesposoban da pokaže emocije prema supruzi, Noa gaji duboku strast prema japanskom jeziku, kulturi i pravilima ponašanja, čime otkriva ne samo duboko usađen strah od razotkrivanja već i da se pomirio sa postojanjem nejednakosti i ne vidi mogućnost iskupljenja.

Noina sudbina predstavlja zastrašujuću ilustraciju straha u kome žive Koreanci u Japanu, ali i imigranti širom sveta. Njegovu želju da se asimiluje neprestano koči strah od odbacivanja, a ta vrsta nelagodnosti prožima gotovo svaku situaciju u romanu.

Radnja romana obuhvata skoro stotinu godina istorije Noine porodice. Na putovanje krećemo iz Koreje početkom 20. veka, a zatim prelazimo u predratnu i posleratnu Osaku i na kraju u Tokio i Jokohamu. Roman podseća na dugu, intimnu himnu, spevanu u čast borbe za opstanak u tuđoj zemlji. Min Džin Li temeljno rekonstruiše obično zanemarivanu istoriju velike etničke zajednice Korejaca u Japanu. Oni su najvećim delom imigranti koje država primorava da svake tri godine obnavljaju svoje registracione karte – to administrativno „čistilište“ predstavlja tužnu metaforu njihovog podeljenog identiteta i osuđuje ih na ulogu večitog autsajdera.

Odluka da prikaže više generacija jedne porodice omogućava autorki da svoju bogatu povest pripoveda naizgled mirnim tempom. Priča počinje u idiličnoj primorskoj oblasti, neposredno pošto je Japan izvršio aneksiju Koreje. Mlada Sunđa, kći sakatog ribara, zaljubljuje se u elegantno odevenog neznanca, koji nosi bele cipele i tečno govori japanski i korejski. Saznajemo da je reč o oženjenom jakuzi, uglađenom gangsteru čija izdaja označava kraj Sunđine nevinosti i početak životnih nedaća. Sunđa otkriva da je trudna i spas nalazi u braku sa sveštenikom punim razumevanja, koji joj omogućava bekstvo u Japan. Tamo se vremenom utapa u život u imigrantskoj sredini.

Osećanje sramote i krivice su ključni elementi većine najboljih scena u romanu. Svakog od junaka status građanina drugog reda primorava na donošenje teških odluka, a kasnije i na promišljanje o prirodi svog žrtvovanja. Sunđa ne može da oprosti sebi što je zatrudnela sa oženjenim čovekom, niti da zaboravi koliko duguje čoveku koji joj je spasao život. Njen sin Noa žrtvuje svoje poreklo i prihvata tuđu kulturu, ali nije u stanju da se pomiri ni sa jednim od dva identiteta.

Iako muški likovi proživljavaju neke od najdirljivijih emocionalnih konflikata u romanu, priča je izgrađena na nepokolebljivoj istrajnosti žena, koje podnose najveće žrtve kako bi izdržavale decu i omogućile opstanak svojih porodica.

Podrobno upoznavanje sa istorijskom građom omogućilo je autorki da autentično prikaže period i lokacije na kojima se odvija radnja njenog romana i kreira intimni portret ljudi koji pokušavaju da pronađu svoje mesto u svetu. „Pačinko“ na dostojan način odaje počast onima koje istorija najčešće briše sa svojih stranica.

Autor: Taš O
Izvor: theguardian.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844