Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Panonski admiral“ Ivana Ivačkovića: U amanet nekim novim klincima

Napisavši knjigu „Panonski admiral“, novinar i muzički kritičar Ivan Ivačković predočio je publici istorijat jednog specifičnog muzičkog žanra koji možda nema ime, ali ima prezime – Balašević. A pritom ima i nadimak: Đole. Naravno, i pseudonim: Panonski mornar.

Iako je već na naslovnoj strani knjige naglašeno da se autor prvenstveno bavio muzičkim stvaralaštvom Đorđa Balaševića (1953–2021), razume se da je većinu stihova, pesama i albuma bilo teško na pravi način objasniti bez uvida u Balaševićevu biografiju, lične stavove, pa i intimni život.

Osim toga, pošto je jedan važan period Balaševićevog rada bio neraskidivo vezan za političku situaciju i državni sistem, Ivačković je kroz razvoj Balaševića kao pesnika i muzičara slikovito prikazao i društvene okolnosti u kojima je veliki novosadski umetnik stvarao svoje stihove.

A pišući o Balaševiću i njegovom vremenu (ili različitim vremenima, koja su se previše brzo smenjivala), Ivačković je pisao i o sebi, o svojim uzorima i idolima, o svojim interesovanjima, o sopstvenim vrednostima, čime je zapravo dao sliku generacije koja je bila desetak godina mlađa od Balaševićeve, ali koja je najbolje ispratila i doživela gotovo svaku Balaševićevu pesmu.

Da je stvaralaštvo jednog pesnika, pa i pevača, visokog kvaliteta, vidi se onda kad je teško odlučiti se koja je njegova pesma najbolja – a Ivačkovićeva knjiga jasno pokazuje da je maltene svaka pesma, u najmanju ruku, solidnog kvaliteta, pa čak i kad joj se mogu naći brojne zamerke od muzičkih stručnjaka.

Ali kako autor tačno primećuje, Balaševiću nikada nije pronađena mana koja bi mogla biti predmet poruge – čak ni od onih koji su imali negativne komentare za njegove stihove – a ljudi kojima je nemoguće rugati se, neminovno postanu uvaženi i voljeni, za šta je Balašević možda i najbolji primer.

Pritom je i poneka nepravda, poput upornog odbijanja jugoslovenskih rok muzičara da Balaševića uvrste u svoje redove, još jači dokaz o jedinstvenosti i neukalupljivosti, tako da je Balašević kao stvaralac zaista izrastao u kategoriju koja je toliko originalna da joj nikakvo poređenje ne pristaje.

Vadeći priče, metaforički rečeno, sa samog dna Panonskog mora, Balašević ne samo što je od albuma do albuma održavao kvalitet – nego ga je i prevazilazio, ne bežeći čak ni od naglih promena sopstvenog stila (pa čak ni od naglih promena političkih stavova), ali uvek iskren i uvek dosledan svojim ličnim idejama, bez obzira na aktuelnu modu i nametnute vrednosti.

Karakteristično je da Ivačković, i kad piše o konkretnim pesmama, gotovo nigde ne citira stihove doslovce, ali svojim opisima i komentarima čini da Balaševićeva poezija bude razumljiva čak i onima koji nikada nisu imali sluha za takvu vrstu muzike.

Svojevrsnim putovanjem kroz Balaševićeve albume razotkriva se pesnik koji je u mladosti pevao o temama i brigama koje obično opsedaju ljude u zrelim godinama, dok je u zrelim godinama pokazao više entuzijazma nego omladina čiju je organizaciju podržavao.

Neminovno se sećajući Jugoslavije kao jednog širokog, pa i nedokučivog pojma, Ivačković je državu u kojoj je Balašević ostvario zenit svoje karijere uporedio sa zvezdom koja greje čak i nakon što se ugasi – a da jugoslovenska zvezda, kao i mnoge druge, sija i nakon što je ugašena, najbolje se videlo u danima nakon Balaševićeve smrti.

Samim tim će i Ivačkovićeva knjiga o Balaševićevom životu i radu doprineti da još jedna zvezda zadrži svoj sjaj dugo nakon što se ugasila, makar dok je ne budu videli i neki novi klinci, za koje je „Panonski admiral“ prvenstveno napisan.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844