Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

„Poplavljeni um“: U potrazi za istinom

U igrano-dokumentarnom filmu „Hjustone, imamo problem!“ Žige Virca (2016) Slavoj Žižek kaže da laž u koju verujemo može da nam otkrije istinu bolje nego što bismo mi tu istinu mogli da konstruišemo iz realnosti.

Ako pretpostavimo da su teorije zavere samo laž i obmana, što one doista i jesu, prema ovoj Žižekovoj logici, nameće se pitanje šta bismo onda mi iz njih mogli da otkrijemo kao istinu.

Roman Jovana Ristića – „Poplavljeni um“, objavljen u izdanju Lagune krajem prošle godine, vodi čitaoca u svest koja konstruiše i projektuje jednu od najbizarnijih teorija zavere koju je ljudski rod imao prilike da dosad upozna.

Reč je o teorijama vezanim za HAARP antenu koja može da kontroliše vremenske prilike, raspoloženje, ljudsku svest i ko zna šta sve još a da se to i ne zna.

Za vreme trajanja svetske pandemije virusa korona teorije zavere su se dodatno rascvetale i raširile poput zaraze koja ne napada telo, već um.

Kao što i sam autor ovog romana kaže u jednom intervijuu, sigurno će biti potrebno da prođe neko vreme kako bismo uopšte uspeli da shvatimo i raščivijamo na koji način nastaju sve te teorije vezane za aktuelnu pandemiju.

Radnja Ristićevog romana smeštena je u ne tako davnu 2014, kad je Balkan bio poplavljen nakon obilnih kiša.

Ova tragedija koja nas je zadesila iznela je na videlo i pokazala istinsku solidarnost naroda, ali i mnoge društvene i političke anomalije, jedna od njih je svakako teorija o navodnom uzroku ovih poplava.

Dakle o HAARP anteni. Ristić svoj roman počinje tamo gde danas mahom počinju sve naizgled važne, a zapravo trivijalne stvari, na društvenim mrežama.

U ovom slučaju je to Fejsbuk grupa u kojoj se nalaze istomišljenici, teoretičari zavere koji svu bedu i užas srpskog naroda vide u delovanju HAARP-a.

Buntovnička prepiska dobija na ozbiljnosti kad se junak romana Momir osmeli da pozove na akciju u kojoj će se organizovano „otići na HAARP“.

Naravno, kako to obično biva, pregršt ljudi se odazvalo na poziv, ali se ispred Palate pravde, gde je bio zakazan sastanak, pojavilo svega njih četvoro.

Lokacija HAARP-a prema pretpostavci ove ekipe je negde u okolini sela Barajevo.

Tako da vrlo brzo četvoročlana ekipa polazi u svoju uzbudljivu i bizarnu avanturu na kojoj će doživeti nesvakidašnje događaje.

Pored Momira, organizatora ovog skupa, koji time što kasni na ovaj sastanak već pokazuje da je neodgovoran i nezreo, a samim tim i neostvaren, što će ostati i do samog kraja, tu su i njegov prijatelj Filip, Mrvica i Beba.

Filip je nesigurni, zaneseni mladić koji je tu više zbog svog prijatelja, a kulminaciju njihovog prijateljstva čitaoci će otkriti u četvrtom poglavlju kad ekipa stigne do svog odredišta.

On je takođe u neprestanom preispitivanju situacije u kojoj se našao i čitave ove ekspedicije u koju se upustio.

Ali pored svega toga i lik koji će nezrelog Momira vraćati u realnost, kao Sančo Pansa Don Kihota.

Mrvica je pravi primerak rmpalije koji u ovom sastavu, pored Momira, jedini veruje u ono što idu da učine, ali ne tako zaneseno i naivno kao Momir, već sa određenom dozom vojničke spremnosti kao da se zaista ide u ratni pohod.

Dok Beba koja ih vozi jeste onaj ubačeni lik koji će Momiru i Mrvici sve vreme da kontrira, jer je njena motivacija za polazak suprotna njihovoj.

Naima, ona je tu samo kako bi dokazala da je čitava stvar potpuna glupost.

Kroz četiri poglavlja ovog romana čitalac će otkrivati intimne i privatne delove života ovih likova i na taj način ih upoznavati.

Pored toga pratiće njihovu međusobnu dinamiku, koja se kreće od uzajamnog trpljenja do svađe, ali i zbližavanja.

Linearni tok narativa presecaju piščeve digresije na scene iz prošlosti, novinskih članaka i intervjua izvesnog popularnog teoretičara zavere koji je Momiru pre svega veliki uzor.

„Poplavljeni um“ je priča koja kao da govori o srpskoj verziji akcije na Oblast 51, a koja pokušava da pekićevski demontira strukturu uma podložnog teorijama zavere.

Na ovaj način odgovor na pitanje sa početka teksta stoji negde u romanu između redova, a najeksplicitnije otkriva istinu o stanju ovdašnjeg društva koje je žrtva internet prevara.

Autor: Nenad Lančuški
Izvor: Danas

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844