Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Poslednji i prvi Džordanov roman – „Altajski ratnik“

Sticajem okolnosti, tek prošle godine je objavljen suštinski prvenac Roberta Džordana (1948-2007) iako su za dotičnu knjigu prava prvi put kupljena još 1979, kad se američki autor još potpisivao pod rođenim imenom i prezimenom, kao Džejms Oliver Rigni. Već u piščevom početnom delu naziru se ključevi žanra epske fantastike kojim je uobličena bestseler-makrosaga sačinjena od petnaestak romana, „Točak vremena“, iz devedesetih (poslednja tri su objavljena posthumno, uz koautorstvo Brendona Sandersona). I u „Altajskom ratniku“ je zakonomeran poučni karakter proze, i ovde postoji toponim „Kičma sveta“, i tipski lik heroja izabran da sačuva svoj narod, ratnička rasa koja živi u pustinji, kao i žene sa magičnim moćima, koje su od vitalnog značaja za razvoj događaja i koje jasno markiraju pravila koja će muški likovi slediti…Ali da ne bude zabune, ovo je po svom sasvim apartnom sižeu knjiga koja se može čitati kao zasebna prozna celina, apsolutno nezavisna u odnosu i na dela koja čine ciklus „Točak vremena“ i na sve druge Džordanove naslove. Čak se po nekim istaknutim elementima (veštičarenje, scene seksa i nasilja…) „Altajski ratnik“ više približava njegovim romanima iz prve polovine osamdesetih o Konanu varvarinu, ostajući ipak dovoljno drugačiji i od njih.

Siže bi se, ako isključimo „spojlere“, možda mogao svesti ovako: pojila pustinjske oblasti zvane Ravnica se suše, što znači glad ali i loša predskazanja za narod Altajaca. U takvim okolnostima, njegov lider Vulfgar mora da zaštiti svoj narod i obezbedi njegovu budućnost protežući ga na tuđe teritorije. Da bi ispunio proročki zadatak i sačuvao sunarodnike, glavni junak ih pripovedač prinuđen je da uđe u rat sa golemim i nepokornim, dobro utvrđenim gradom Lantom… (Na prvim stranicama izdanja priložena je mapa toponima koja olakšava čitanje.)

Likovi „Altajskog ratnika“ su manje uobličeni od protagonista i antagonista naslova iz „Točka vremena“; Altajci su opisani vrlo ekonomično, što, međutim, omogućuje veću čitalačku imaginaciju. (Na kraju krajeva, i roman je kraći nego što bi Džordanovi poznavaoci mogli da očekuju – tristotinak stranica.) Međutim, ovo ne znači da glavni junak Vulfgar nije opisan plastično: možda je prebrz u odlukama i suprotstavljanju drugima kad oseti da je ugrožena njegova, i čast njegovog naroda, čiji je istinski ljubitelj. Radnja „Altajskog ratnika“ je ispripovedana na zabavan način, uz tečnu smenu opisa, dijaloga, akcija i magije (a prevod Ivana Jovanovića omogućuje fluidno čitanje). Drugim rečima, do neizbežnih ratno-fantastičkih zbivanja u kojima strategija ima ključnu ulogu, stiže se posredstvom brzog, agilnog i uzbudljivog čitanja. Ono što će osvežiti poznavaoce Džordanovog opusa jeste otvoren kraj. U tom smislu, neki čitaoci posle svega mogu da se zadovolje prognozom budućnosti koja očekuje Vulfgara, a drugi će ipak zamisliti nastavak priče. Ukoliko slučajno ima onih koji se nisu laćali Džordanovih dela, ova knjiga – i hronološki gledano – nudi izvrstan uvod u njih. Poznavaoci pak teško mogu razumeti do kraja „Točak vremena“, pa i sedam romana o Konanu, ukoliko ne pročitaju „Altajskog ratnika“. Ako to već nije jasno, kulturološki značaj izdanja je nesporan.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844