Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prava „Ana Karenjina“: Tolstojevo viđenje

Ana Karenjina odoleva životnim nedaćama. Završila je drugu turneju po svetu, svratila povremeno u televizijske studije i na filmske setove, a između ostalih, njen lik, tumačile su Greta Garbo, Sofi Marso, Vivijen Li i Žaklin Biset. Ruski crtači stripova su je čak oživeli u grafičkoj noveli zajedno sa mobilnim telefonima, kokainom, suši barovima i kabrioletima u Novoj Rusiji. A poslednja filmska adaptacija, u kojoj Anin lik tumači Kira Najtli, u potpunosti nas je odvela u neki novi svet, predstavljajući nam ovu priču kroz oživljenu pozorišnu produkciju.

I, naravno, ovaj roman je mnogo puta do sada preveden na mnoge jezike.

Šta ako je Tolstoj bio pregalac novog stila, baš kao što je bio briljantni pisholog i pripovedač?

Kada sam 1990. godine, godinama nakon poslednjeg čitanja, ponovo pročitao „Anu Karenjinu“, Tolstojev stil me je oduševio i zapravo zadivio. On je bio pisac po mom ukusu, rušio je pravila i kazivao činjenice, ideje i mišljenja ne samo nekonvencionalno, nego i provokativno.

Tolstoj je ogolio svoj rečnik, koristio je ponavljanja da bi stvorio ritmičnost, da istakne i stvori mreže značenja koje su razbacane po celom romanu. I to je samo početak svega.

I sam pogled na prvu stranicu, otkriće neke od ovih inovativnih metoda kojima se služio.

Tolstoj vas već u prvoj rečenici dočeka dobro poznatim rečima o srećnim i nesrećnim porodicama. „Sve srećne porodice liče jedna na drugu, svaka nesrećna porodica nesrećna je na svoj način“ (i ostale verzije prevoda).

Prirodno je da čitalac ovde poželi skladnu dihotomiju: srećne porodice idu na jednu, a nesrećne na drugu stranu. Sve srećne porodice su slične (kako se to često pogrešno prevodi), a nesrećne porodice imaju svoje načine rešavanja problema. Ali Tolstoj, zapravo, nikada nije napisao „identične“ ili „slične“. On je rekao da srećne porodice „liče jedna na drugu“. Drugim rečima, srećne porodice imaju mnogo toga zajedničkog, ali ih razlike čine zanimljivim. On ih ne odbacuje olako.

Ova leksička nijansa je samo polazna tačka. „Liče jedna na drugu“ je jednostavno duže od „slične“ ili „identične“. Puko dodavanje reči usporava čitaoca skrećući njegovu pažnju na ovu suptilnu poruku. Velika dramatičnost knjige možda se gradi oko nesrećnih porodica, ali Tolstoj takođe želi da pažljivo čitamo o Ljevinu i Kiti, jednoj komplikovanoj, ali na kraju krajeva, srećnoj porodici.

To je tehnika koju Tolstoj iznova i iznova koristi u romanu. On gomila reči kako bi usporio čitaoca. On primorava čitaoca da fizički provede više vremena u delovima romana koje on želi da naglasi.

Da pogledamo to odmah i na pasusu koji prati rečenicu kojom počinje roman.

Stiva Oblonski, koji je, kako ćemo kasnije saznati, Anin brat, imao je ljubavnu aferu sa bivšom guvernantom svoje dece. Opravdana su sva očekivanja čitalaca koji su pomislili da će nam Tolstoj naširoko opisati koliko je Stiva loš čovek (jer ovo nije njegov prvi incident) i koliko zbog njegovog postupka pate njegova žena i deca.

Međutim, on ovde ne koristi mnogo reči. Zapravo, junaci se opisuju kao „loši“ jedino onda kada opisuju sebe (primer za to je i Ana kada to čini u retkim trenucima jasnog rezonovanja).

Međutim, ono što Tolstoj kaže jeste da su Stivini postupci uništili poredak u njegovom domu – „U kući Oblonskih prava je uzbuna“ (kao da je u pitanju Vavilonska kula). Tolstoj praktično zbunjuje čitaoca insistiranjem na tome da bi trebalo da pazi na posledice Stivinih postupaka koje će se odraziti na domaćinstvo Oblonskih, ne toliko kakve će posledice Stiva pretrpeti, i to mu uspeva ponavljanjem (uz nekoliko varijacija) iste fraze tri puta u dve rečenice:

„To stanje traje evo već treći dan, i muči i njih dvoje i sve članove porodice, i svu čeljad u kući. Svi članovi porodice i čeljad osećaju da nema smisla da i dalje žive zajedno, i da među ljudima koji se slučajno nađu u kakvoj drumskoj mehani ima više veze nego među njima, članovima porodice i ukućanima Oblonskih.“

Tolstoj je lako mogao da nastavi drugi deo rečenice zamenicom ili da jednostavno podeli prvu na dve, kao što su u prošlosti činili prevodioci. Mogao je i odmah da kaže da je ta afera uzdrmala celo domaćinstvo. Umesto toga, Tolstoj tera čitaoca da uspori na važnim delovima u tekstu, nagoveštavajući svoju najveću zabrinutost: šta se desi mužu, supruzi ili detetu kada osoba koju vole, kojoj veruju i na koju se oslanjaju naudi toj ljubavi, poverenju i osloncu. Stiva to čini Doli. Ana to čini Karenjinu, Vronskom, i ono što je za najveću osudu, svom sinu i ćerki. Njihove greške povređuju druge.

Baš kao i njen brat Stiva, i Ana je previše egocentrična da bi se vodila brigom za druge. Suprotno uvreženom mišljenju, „Ana Karenjina“ ne velična tragične sudbine dvoje ljubavnika. Ana Karenjina nije lepa i strastvena žena koja žrtvuje sve da bi zadržala ljubav svog života, već je ona lepa i strastvena žena koje je, takođe, egoistična i neiskrena i koja razara one koji je vole, a na kraju i samu sebe.

Niko nije pisao o ljubavi i patnji veličanstvenije od Tolstoja. Međutim, ne očekujte da ćete srž romana ili njegovu lepotu pronaći u nekoj od holivudskih ekranizacija. „Ana Karenjina“ nije sapunica. Ona je remek-delo.

Autor: Marijan Švrac, prevodilac
Izvor: huffpost.com
Prevod: Nataša Đuričić Marković
Iskoristite priliku ovog vikenda i kupite na sajtovima www.laguna.rs i www.delfi.rs klasike po povoljnijim uslovima. Više o akciji pročitajte ovde.

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844