Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz četvrte knjige drama Dušana Kovačevića: Bes do urnebesa

Možda to nije najbitnije, ali sigurno će se javiti pitanje: šta je zajedničko delima koja su se našla u četvrtoj knjizi dramskih tekstova Dušana Kovačevića?

Na prvi pogled drama čija je radnja smeštena u kontekst konkretnog istorijskog događaja nema mnogo sličnosti sa dramama u kojima prevladava društvena, ideološka, pa i psihijatrijska tematika, a naročito je teško uočiti sličnost između tri višedelne drame i dramske minijature od svega dve stranice, koja u vidu zaključka zatvara knjigu.

Započet dramom „Sveti Georgije ubiva aždahu“, koja je napisana 1986. godine, a tematizuje početak Prvog svetskog rata u jednom posavskom selu na srpsko-austrijskoj granici, zbornik se nastavlja dramama „Klaustrofobična komedija“ i „Urnebesna tragedija“, koje obrađuju vreme i prilike tokom kojih su i napisane (1987, 1990), a završava se jednočinkom (ili jednoscenkom) pod nazivom „Ponoćna poseta“, napisanom na koncu dvadesetog veka (1999).

I upravo je dvadeseti vek prva bitna činjenica koja povezuje četiri Kovačevićeve drame, jer apsurdni dijalog u „Ponoćnoj poseti“ – čime je simbolizovano opšte nerazumevanje i neprepoznavanje među ljudima – sasvim je logičan završetak jednog stoleća koje je otpočelo tako što je već ranjena i obogaljena zemlja bačena u novi ratni sukob, premda prethodno nije raščistila račune u sopstvenom dvorištu.

Zaboravnost i otuđenje kao dominantni motiv „Ponoćne posete“ potpuno su normalna posledica porodičnih razdora i paranoičnih napada kojima obiluju „Klaustrofobična komedija“ i „Urnebesna tragedija“, čija se radnja dešava uoči sloma totalitarnog režima, koji je ostavio nesagledive tragove i na dušama svojih pristalica i na dušama svojih protivnika.

Fatalna kriza identiteta jednog dečaka iz „Urnebesne tragedije“ neminovno dovodi do amnezije iz „Ponoćne posete“, koja iziskuje ponovno vraćanje u prošlost ne bi li se pronašli razlozi takvih apsurdnih pojava.

I premda „Sveti Georgije ubiva aždahu“ ne može dati sve tražene odgovore, ipak se naziru uzroci brojnih nedaća koje će snaći i pojedinca, i narod, i državu nakon vremena opisanog u toj drami, koja je samo uslovno istorijska, a zapravo se mnogo više bavi psihološkim profilima svojih junaka i intimnim odnosima unutar porodičnog kruga.

Sama je porodica još jedna nezaobilazna konstanta Kovačevićevih drama, pa se kroz napete razgovore između oca i sina, brata i brata, dede i unuka, muža i žene razobličavaju tragedije mnogo većih razmera, jer i nacionalne katastrofe često vuku korene iz naizgled sitnih porodičnih razmirica.

Stoga se i „Klaustrofobična komedija“ i „Urnebesna tragedija“ donekle mogu smatrati istorijskim dramama, tim pre što je pisac uhvatio jedan prelomni istorijski momenat i predstavio ga na satiričan način, i to kroz scene koje lede krv u žilama koliko su pune realizma, pa i naturalizma.

Bez obzira na to što Kovačević postupke svojih likova često dovodi do karikature, pa i do groteskne fantastike, on pomoću svojih dela čini ono što je i navedeno ispod naslova „Klaustrofobične komedije“, a to je da se pozorištem „potkazuje život“.

Tokom petnaestogodišnjeg perioda iz kojeg potiču četiri navedene drame, pozorišna scena i jeste bila najefektnije sredstvo za prikazivanje, pa i potkazivanje onoga što se nije smelo reći eksplicitno, a iskonski bes, koji se taložio još od vremena odvijanja radnje prve drame, jedino se i mogao pretvoriti u urnebes, s tim što su komedije tada obolele od klaustrofobije, a njihova se urnebesna nota preselila u tragedije.

Autor: Dušan Milijić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844