Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz ciklusa romana „Spori povratak kući“: Poetički preokret

Posle svojih romana „Golmanov strah od penala“ (izvorno objavljen 1970) i „Nesreća bez želja“ (1972), budući austrijski nobelovac Peter Handke (1942) radikalno je promenio način pisanja. Dok je u dotičnim kratkim narativima prožetim jezgrovitim rečenicama više vodio računa o sižeu, a pojam putovanja sveo na potrebe radnje, ono se, u četvoroknjižju „Spori povratak kući“ (započetom 1979) pretvorilo u svrhu samog pisanja. Sličan je slučaj i sa opisima, gotovo odsutnima iz romana „Golmanov strah od penala“ i „Nesreća bez želja“.

Razlike u pristupu zahvatile su i Handkeove intertekstualne i tematske opsesije. Ako su „Golmanov strah od penala“ i „Nesreća bez želja“ Austrijančev odgovor na kamijevsko-kafkijansko modernističko bavljenje otuđenjem, tetralogija „Spori povratak kući“ usmerena je na jedinku i njen identitet i na opsesije klasičnije umetnosti.

Celokupan četvoroknjižni ciklus već naslovom priziva Homerovu „Odiseju“. Svaki osoben umetnik radikalno menja kontekst pojmova koje intertekstualno obrađuje, a Handke je za početak teško mogao da izabere oprečnije poprište zbivanja Grčkoj i, u krajnjem slučaju, Mediteranu i Evropi, nego što je to Aljaska. Onde geolog Valentin Zorger pokušava da sprovede svoje istraživanje prirode i spremi se na povratak kući.

Dok „Golmanov strah od penala“ započinje u Beču i završava u jednom pograničnom austrijskom gradiću, a „Nesreća bez želja“ većinu opšteg okvira nalazi na selu, prebivalište glavnog junaka „Sporog povratka kući“ okruženo je tek ponekim zdanjem i ledom. Zorger u početnom delu ciklusa dospeva do Menhetna, a pripovedač njegovo nedovršeno teorijsko bavljenje prirodom menja njenim usputnim, ali supstancijalnim, tretmanom u praksi kojim se produbljuju izvesne geteovske opsesije. Dok je nemački romantičarski pesnik u svom konceptu denaturalizacije prirodu sveo na haos simbola koji jedino umetnost može da dovede u red, Handke je takvu oblikotvornu funkciju dao jeziku što pretvara geteovsku teoriju u praksu. Konačno, drugi roman iz četvoroknjižja „Pouka Sent Viktoara“ (1980) započinje motom – Geteovim citatom. Ovde Zorger pripoveda iz prvog lica, dok naracija „Sporog povratka kući“ protiče iz trećeg. Geolog se vraća u Evropu i otvoreno u svom motrenju prirode uspostavlja paralele s načinom na koji su je videli, a kroz nju i sebe same, klasičniji slikari poput Sezana ili Rembranta.

U prva dva dela četvoroknjižja siže je zanemaren u odnosu na potragu za identitetom i (njegovom) prirodom. Uloga radnje pojačana je u preostala dva štiva. U „Detinjoj povesti“ (1981) glavni junak razvodom biva upućen na svoju malu ćerku. U delu je geografski fokus „sporog povratka kući“, započetog u Americi i nastavljenog po Evropi, sužen na putanju Pariz–Austrija, a ponovno osvajanje ličnih korena privedeno je kraju. Devojčica ima i ulogu da zaokruži simbolički sloj identitetskog ciklusa, jer detinjstvo je polazište identiteta. Istovremeno, ako „povest“ rešeno otvara pitanje porodice, završna drama „Kroz sela“ ga zatvara. U njoj se autorov alter ego Gregor, nakon smrti roditelja, vraća ostatku familije: sestri i bratu. Promena pripovedačkog modela dramskim smišljeno simbolički podriva dotadašnji narativni sistem: ako je proza svojstvenija istraživanju jedinke i njenog najbližeg poroda, komad je pogodniji ispitivanju spoljašnjosti i šireg broja junaka jer se, na kraju krajeva, piše za publiku u neposrednom, pozorišnom, vidu. Takođe, rasturanje narativnog modela logično prati zamene bavljenja unutrašnjim svetom, prirodom (!), bavljenjem vanjskim. Tako je ciklus „Spori povratak kući“, koji je uneo preokret u poetiku velikog austrijskog pisca pa ga je nužno pročitati da bi ona mogla da bude shvaćena, zaokružen na najprikladniji i najprirodniji mogući način.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844