Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Arzamas“ Ivane Dimić

Prikaz knjige „Arzamas“ Ivane Dimić - slika 1
Jedna od sedam uloga koje, po Šekspirovom uverenju, na samom kraju svog života čovek igra jeste starost: „drugo detinjstvo i sušti zaborav“. Starost je s jedne strane bespomoćna, s druge totalitarna; s jedne strane rapidno gubi sav prethodno stečen autoritet, s druge strane ustrojava poredak sveta na osnovu svoje ideje o njemu, jedinstvene koliko i zastarele.

Starost je, neretko, stanje u kome se vapi za fantazmom moći, stanje tužne i groteskne nemoći da se prihvati istina. Ta nemoć se ogleda u demencijskoj potrebi da se kreira nova istina, nova životna priča, novi narativ, i taj proces nastanka alternativnog narativa nalazimo u srpskim romanima o starosti koje su pisali Voja Čolanović („Zebnja na rasklapanje“), Bojan Babić („Čaplinova stopala“), Mirjana Đurđević („Odlazak u Jolki Palki“) i Dragan Velikić („Islednik“).

Demencija se pretvara u komični paroksizam i postaje osnov igre sa identitetima, poslednja mogućnost ispunjenja želja i ostvarenja snova: u demenciji se zaista postaje neko drugi.

Posebnu svežinu „Arzamasu“ daje naracija dvostruke intencije: priča o starenju majke osvetljava i razotkriva priču o zrelosti kćeri, o njenim idealima i prioritetima. Dok majka rekonstruiše svoju novu privatnu realnost i pokušava da se izbori poslednjim atomima snage i smisla za svoje mesto u svetu koji sve manje razume, kćer se prepušta razmišljanju o Hajdegeru i meduzama, o Čehovu, Šopenhaueru i Emili Dikinson, na taj način tragajući za spasonosnim odgovorom eseja na dramu života.

Svakodnevna majeutika sa majkom, objašnjavanje i dokazivanje, jeste mučna igra koja pokreće umetničku kontemplaciju. Narativ o starosti otkriva potrebu zdravih i mlađih da u bolest i starenje učitaju neočekivana, neopravdano lična značenja i tako sebe protumače. Narativ o starosti, isto tako, otvara razmišljanje o preokupacijama mlađih, zapretenih u kontemplaciju, koji imaju potrebu da svako ogledalo refleksije okrenu sebi.

Autor: Vladislava Gordić Petković

Izvor: „Kulturni centar“, RTS 2

Autor: Ivana Dimić

Podelite na društvenim mrežama:

Slika Ivana Dimić

Ivana Dimić

Ivana Dimić (Beograd, 1957), diplomirani dramaturg, autor je brojnih kratkih priča, drama, dramatizacija i TV scenarija. Osim toga, prevodi sa engleskog i francuskog jezika i radi kao dramaturg u beogradskim pozorištima. Obavljala je funkcije pomoćnika ministra za kulturu, direktora drame Narodnog pozorišta i direktora Ateljea 212. Član je Srpskog književnog društva od 2001, a od 2005. ima status istaknutog umetnika. Objavljene knjige priča: Crna zelen (1995), Mahorka, mastilo i muž (1998), Uzimanje vremena (2001), Ima li koga? (2006), Popis imovine (2009). Izvedene drame: Pred ogledalom (Atelje 212, 1986), Pepeljuga (Malo pozorište „Duško Radović“, 1989), Beli ugao (objavljena u časopisu Književnost 1998), Golje (Pozorište na Terazijama, 2001), Zmajovini pangalozi (Pozorište „Boško Buha“, 2007). Izvedene dramatizacije: Mamac – prema romanima D. Albaharija (Narodno pozorište, 1998), Cigani lete u nebo – prema pripoveci M. Gorkog (Pozorište na Terazijama, 2004), Petar Pan – prema romanu M. Barija (Pozorište „Boško Buha“, 2010). Prevodi: drame sa engleskog M. Frejna, H. Pintera, N. Kauarda, B. Eltona, R. Munro, M. Džons, Maknelija i T. Stoparda; romani sa engleskog A. Makola Smita Prva damska detektivska agencija i Žirafine suze, kao i Umreti u Čikagu N. Tešić; drame sa francuskog V. Sardua, M. Marivoa, R. Kusa, E. Joneska, J. Reze, V. Lanua. Nagrade: Nagrada Tiba festivala za najbolji dramski tekst za Zmajovine pangaloze (2010), Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi (2011), godišnja nagrada za predstave Henri Šesti i Ženski orkestar (2012). Živi i radi u Beogradu. Foto: vreme.com

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844