Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Cilkin put“ autorke Heder Moris

Autorka romana „Tetovažer iz Aušvica“ napisala je još jedan sjajan roman zasnovan na istinitoj priči, koji govori o ženi koja je tri godine preživela u logoru Aušvic-Birkenau i deset godina u ruskom logoru, u Sibiru.

Morisova je ovaj roman napisala na nagovor Lalija Sokolova, tetovažera, čiju je priču ispričala u svojoj prvoj knjizi. Sokolov je Cilku upoznao u Aušvicu, kada je, 1942. godine, sa šesnaest godina poslata u logor. Uz pomoć intervjua koje je obavila sa Sokolovim, kao i drugim ljudima, autorka je uspela da na emotivan način ispriča Cilkinu priču, bez previše sentimentalnosti. Neki od likova su izmišljeni, neki stvarni, ali priča koju je autorka ispričala je istinita. Ovo je roman o prelepoj, hrabroj i veštoj mladoj ženi, koja je preživela tri godine u Birkenau logoru, i deset godina u sovjetskom radnom logoru.

Ne otkrivam mnogo kada kažem da je Cilka uspela da preživi jer su je dva nacistička činovnika posmatrala kao seksualni objekat, te su je stalno silovali. Preživljava u logoru jer dopušta da je ponižavaju i zlostavljaju, dok radi kao nadzornica u zgradi u kojoj su slali žene da umru, uključujući i njenu majku.

Nakon rata, šalju je u sibiski logor jer je Rusi vide kao nemačkog saveznika. U tom logoru ponovo biva silovanja, obavlja težak fizički rad i preživljava trenutke očaja, ali ponovo uspeva da preživi zahvaljujući svojoj lepoti, hrabrosti, veštini i volji za životom. Ostvaruje prijateljski odnos sa ženama iz barake u kojoj je živela i počinje da radi u bolnici za logoraše, gde je ljubazna doktorka inspiriše i uzima u svoje okrilje, dok Cilka pokazuje svoje sposobnsti i sprijateljuje se sa ljudima koji takođe rade u bolnici. Događaji iz sibirskog logora isprepleteni su sa događajima iz koncentracionog logora, što nam omogućava da razumemo kakve je sve strahote Cilka tamo preživela.

Jako je važno imati na umu da su glavni delovi Cilkine priče istiniti, uključujući i onaj o tome kako  je, kao i Lali Sokolov, u zatočeništvu uspela da pronađe ljubav. Nakon što je pet godina ranije puštena iz staljinističkog logora, kada je Hruščov došao na vlast, Cilka je sa svojim suprugom otišla u Češku, gde su proživeli dug život. Međutim, ova knjiga se fokusira na Cilku i trinaest godina pakla koji je preživela.

Njen duh i volja koje je imala sve te godine vide se u razgovoru sa njenom doktorkom mentorkom, kada joj Cilka otkriva sve što joj se dešavalo. „Predala sam se“, kazala je Cilka doktorki, s osećajem srama i krivice. Jelka je na to odgovorila: „Prvi dan kada sam te videla, osetila sam da si jaka žena koja dobro poznaje sebe, a sada kada si mi sve ovo ispričala, ne znam šta drugo da kažem osim da si jako hrabra... Pokazala si da si pravi borac. Zaboga, kako li si to uspela?“

Ovo će se zapitati svako ko bude čitao knjigu, dok zamišlja kako teši ovu mladu ženu.

Epilog, u kojem dve žene podižu čaše i nazdravljaju jedna drugoj, autorkine beleške, dodatne informacije, kao i pogovor, u potpunosti će vam objasniti Cilkinu priču, kao i istoriju i politiku vremena u kom je Cilka živela.

„Priče kao što je Cilkina zaslužuju da se ispričaju. Bila je samo devojčica, koja je postala žena i najhrabrnija osoba koju je Lali Sokolov upoznao“, kazala je autorka. Niko ne bi mogao da ispriča Cilkinu i Lalijevu priču onako kako je to uradila Heder Moris, ali poslednje reči prepustila je Aleksandru Solženjicinu, koji je takođe bio zatočen u sibirskom logoru. Svoju knjigu „Arhipelag Gulag“ posvetio je „onima koji nisu preživeli da ispričaju svoju priču. I neka mi oproste svi jer nisam sve video, jer nisam sve upamtio, jer nisam sve predvideo.“

Niko ko to nije preživeo ne može da zna kroz šta su prošli Lali, Cilka, Solženjicin i mnogi drugi. Heder Moris nas svojim pripovedanjem vraća u prošlost i podseća na ljudsku stanu holokausta.

Autor: Ilejn Klift
Izvor: nyjournalofbooks.com
Prevod: Lidija Janjić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844