Prikaz knjige „Crna ruka“ Stefana Taltija
Knjiga „Crna ruka“ Stefana Taltija nam donosi detaljan i oštar pogled na period američke istorije o kome je pomenuti film govorio – početak dvadesetog veka i priču o organizaciji iznuđivača i ubica koja je bila usmerena na italijanske imigrante.
Istovremeno je ovo i oštar portret samog Petrosina koji je predvodio odred italijanskih oficira njujorške policije koji su se borili protiv „La Mano Nera“ i istraživali je od Njujorka do Palerma. Teodor Ruzvelt je rekao za njega da nije poznavao strah.
Bombe i požari, kasapljenja i sakaćenja, otimanja dece, sve je to postala svakodnevica u „italijanskim kolonijama“, kako su nazivane zajednice imigranata. Talti nam prikazuje strah od novih imigranata i ukorenjenu netrpeljivost sa kojom su se suočavali.
„Biti Italijan u Americi je značilo biti polukriv“, zapisao je Talti. Irski sudija je jednom osudio Italijana na smrt zbog ubistva dodajući da su Italijani „skloni da čine zločine te vrste“. Petrosino je, kako piše autor, bio „brat, štit“ kada nije bilo italijanskih zvaničnika. Istraživao je ubistvo koje je podstaklo onakav sudijin komentar, uhapsio pravog ubicu i oslobodio nevinog čoveka.
Bio je potreban „niz užasnih zločina Crne ruke“ kako bi Petrosinov zahtev za odredom italijanskih oficira bio odobren 1904. godine.
Te godine je više od 193 hiljade italijanskih doseljenika ušlo u Ameriku. U sledeće tri godine je broj porastao na oko 286 hiljada. Novine, među kojima i „Bruklin Igl“ i „Njujork tajms“, pozivale su da se „ograniči broj Sicilijanaca koji dolaze u zemlju“, piše Talti.
Petrosino je obučio svoj „italijanski odred“ da tumači pisma Crne ruke i traži u rukopisima naznake koje bi mogle identifikovati autore. Tražio je šablone u izboru žrtava. Njujorška policija je neprestano sabotirala rad jedinice, ali bili su uspešni uprkos svemu.
Petrosino je na kraju sproveo samostalnu istragu kako bi proverio sudske izveštaje iz Italije o mogućim deportovanim kriminalcima i pokušavao da izgradi mrežu špijuna koja će dostavljati informacije policiji. Ali napravljene su greške, posebno u čuvanju njegovog identiteta i detalja o zadatku na kom je bio.
Njegova sicilijanska misija završena je hicima koji su opisivani kao detonacije. „Bilo koji od hiljadu ljudi je to mogao da uradi“, zapisao je Talti. „Petrosinovo ubistvo bilo je retka stvar, pravi kolektivni zločin.“
Ubistvo Petrosina pokrenulo je međunarodni bes, a preko 250 hiljada ljudi se okupilo na njegovoj sahrani na groblju Kalvari u Kvinsu. Teror Crne ruke se nastavio. Ali je konačno postao prioritet policiji. Sam Petrosino promenio je način na koji su Italijani posmatrani u Americi.
Predviđeno je da u Leonardo Dikaprio glumi Petrosina u filmskoj adaptaciji knjige „Crna ruka“.
Izvor: newsday.com
Prevod: Dragan Matković



















