Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Da je duži bio dan“: Davitelj u vrhu vlasti?

U trenutku kada smo okruženi opštim porastom fašizma u društvu i drastičnim revidiranjem istorije, u kojem najveće žrtve fašističkih pogroma najednom prikazuju kao zlikovce, veliko je osveženje „Da je duži bio dan“, novi roman uvek fantastičnog i pouzdanog Momčila Petrovića u kom partizani imaju ulogu heroja i oslobodilaca, bez previše negativnih prilepaka koji im se tako često dodaju u današnje vreme. Nakon tri hit knjige iz oblasti publicistike, Momčilo se vrlo uspešno vraća formi romana nadograđujući u njemu istinitu priču, pronađenu u zaboravljenim arhivima i to čini dinamično, uverljivo, uzbudljivo i nepristrasno, bez gorčine revanšizma.

Naš junak Jovan Bursać, kapetan Ozne, stigao je u Beograd kako bi učestvovao u oslobođenju prestonice od Nemaca i to je uvodna epska slika koju nam Momčilo oslikava, gotovo kao slikar. A onda mu jedne noći na glavu bukvalno pada mrtva, polugola partizanka! Pre toga mu je njegov šef Krcun dao poseban zadatak: da pohvata dvestotinjak nemačkih komandosa koji su se sakrili u kanalizaciju poput pacova (stvarna priča) spremni da odatle izvode diverzije. Kao da pakao na zemlji nije bio dovoljno strašan, sad moraju da se spuštaju u njegovo grotlo da pohvataju gamad!

Čitalac je uvučen pravo u mešavinu akcije, horora i ratne avanture. Krcun pritom nije jedina istorijska ličnost koja dobija ulogu u ovom romanu: tu su i Sava Kovačević, Draža Mihajlović, Mira Stupica, Petar Stambolić, Moša Pijade, general Ždanov i mnogi drugi, koje Momčilo uvodi u priču koristeći se stvarnim anegdotama o njima. Svi koji su voleli njegovu legendarnu „Zanimljivu istoriju Srba u 147 priča“ i njen nastavak, prepoznaće mnoge od kratkih priča iz njih upletene u zaplet ovog romana.

Nakon što im tokom pretraživanja kanalizacije na glavu, kroz otvor šahta, pada ubijena partizanka, Jovan će morati da razreši i tu misteriju. Ko ju je ubio – neko od Rusa, Engleza ili Amerikanaca, koji se međusobno makljaju iza kulisa događanja u Beogradu, kao da im nije dosta Švaba?

Jedan od naših najizbrušenijih pisaca sa savršenim osećajem i merom za dinamiku, ritam, šalu, intrige i obrte, sa stilom koji je uvek prožet toplinom i osećajem za pravdu, Momčilo nam opisuje epske, istorijske scene u kojima partizani i narod igraju Kozaračko kolo po ulicama oslobođenog grada slaveći prvi slobodni praznik rada. Veselje im, međutim, narušava ubistvo još jedne mlade partizanke i gradom počinju da se šire glasine da se na ulice vratio predratni davitelj koji zbog rata nikada nije uhvaćen.

Mešajući fikciju sa stvarnim događajima, Momčilo nam opisuje i pregršt dešavanja koja su se zaista odigrala tokom rata i koje je sakupio istražujući decenijama kao novinar beogradske arhive. Tako će nam pomenuti i nacističko bombardovanje zoo-vrta, tokom kojeg je slonica direktno pogođena i razneta bombom, dok se ostalo zverinje razbežalo po ulicama pa su čuvari morali da ih love i ubijaju. Pišući upravo tim novinarski svedenim stilom, koji se odlikuje preciznošću, jasnoćom i tačnom odmerenošću detalja i podataka, Momčilo postiže izuzetno pitku dinamiku zauzimajući ulogu nepristrasnog hroničara.

Mutna posla i prisile na prvim slobodnim izborima, smutljivci koji pokušavaju da ućare preko grbače izgladnelog naroda, surovost istražitelja i policije, sveopšta cinkarenja, samo su neke od tema kojima nam Momčilo dočarava tmurna vremena nakon pada fašizma. Vreme prolazi, slučaj davitelja se polako i zaboravlja, naš junak Jovan vreme krati u stilu najveštijih akcionih junaka loveći i likvidirajući četničke koljače po unutrašnjosti, ali će ga nova udavljena žena vratiti starom zadatku koji treba što pre rešiti dok broj žrtava ne poraste i uznemiri javnost.

Ali šta ako davitelj nije onaj od ranije, nego se manijak pojavio u samim vrhovima novih vlasti? Za srpske prilike, reklo bi se, ništa iznenađujuće niti neočekivano, što je kod nas očito vanvremenska ironija. A da bi zadovoljio čitaoce, Momčilo će na samom kraju knjige dati i kratak osvrt na stvarne ličnosti i otkriti nam šta se sa njima kasnije dešavalo.

Autor: Miroslav Bašić Palković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844