Prikaz knjige „Darknet - u digitalnom podzemlju“ Džejmija Bartleta
Ohrabrena pozitivnim reakcijama anonimnih gledalaca na svoje amatersko izvođenje, pod utiskom brojnih laskanja, ona pozira sa svojim imenom napisanim na koži, a potom i sa bočicom prepisanog leka. Čineći ove dve stvari ona sebe greškom izlaže surovom poniženju poznatom kao „life ruin“ (uništavanje života). Za svega nekoliko sekundi našla se na društvenim mrežama i njeni prijatelji i porodica su preplavljeni njenim golišavim slikama. Njeni mučitelji su postavljali oduševljene poruke o tome kako su je rasplakali kad su je zvali na mobilni.
Ova i druge priče u „Darknetu“ detaljno prikazuju mutan svet koji leži ispod površinske mreže Gugla, Fejsbuka i Tvitera. Džejmi Bartlet, direktor „Centra za analizu društvenih mreža“ u trustu mozgova Demosa, stručni je vodič za ovo područje. Proveo je godine i godine u kulturi šifrovanih mejlova, internet pretraživača kojima je nemoguće ući u trag, i isplata koje se vrše putem bezličnog sistema bitkoina.
Kupio je marihuanu na sajtu koji nosi naziv „Drugsheaven“ (Narkotički raj). Marihuana mu je stigla pet dana kasnije u neupadljivom belom paketu. Stajao je u prljavoj sobi u Severnoj Engleskoj dok su tri žene zarađivale novac izvodeći seksualne činove za globalnu publiku. Bartlet je upoznao neonaciste i druge političke ekstremiste koji cvetaju na marginama internet mreže.
Pa ipak knjiga je više zamišljena kao istraživanje a ne razotkrivanje ovog podzemlja. U srcu „Darkneta“ se vodi „kriptorat“ za privatnost u sajber svetu koji je nedavno dobio snažnu pomoć otkrićima Edvarda Snoudena o špijunskim programima američkih i britanskih službi bezbednosti. Bartlet nam izlaže istoriju oslobodilačkih sajferpankera koji se 20 godina bore za anonimnost i ličnu slobodu na internetu. U komuni nedaleko Barselone on upoznaje njihove moderne rođake koji grade sistem onlajn plaćanja sposoban da podrije bankarski sistem i dovede do društvene revolucije.
Priznajući kreativnost darkneta, Bartlet kaže: „Na svaku destruktivnu supkulturu koju sam proučio dolazi bar isto toliko pozitivnih i konstruktivnih.“
Ako nešto u „Darknetu“ zaslužuje kritiku onda je to da su dokazi pozitivnih stremljenja oskudni u vidljivom svetu interneta. Čak i kada Bartlet izražava divljenje za širok izbor i dobru uslugu na sajtovima za narkotike poput Silk rouda, on priznaje da će njihova popularnost „dovesti do većeg korišćenja, a korišćenje droge – legalno ili ilegalno – stvara nesreću.“
Od 13 miliona poseta tokom jednog meseca prošle godine na anonimnom darkveb brouzeru Tor Hidden Services, bilo je 600.000 poseta dečije pornografije. Takođe je teško diviti se tehnološkim inovacijama koje su postigli operateri Assassination Market – Trgovina naručenim ubistvima, koja ohrabruje korisnike da se takmiče za novčane nagrade pogađajući datume kada će neko od poznatih ličnosti umreti i na taj način podstiču na ubistvo.
U svojoj autorskoj belešci Bartlet priznaje „Čitalac će možda dovesti u pitanje koliko je uputno uopšte pisati o ovoj temi, i možda će ga zabrinuti informacije koje 'Darknet' otkriva.“ Ali on baca dragoceno svetlo na svet koji odlučno ostaje neproziran.
Autor: Jan Barel
Izvor: independent.co.uk



















