Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Divlji dečak: dve novele“ – Savršena dopuna

Izdanje koje se sastoji od dve novele mladog i svetski uspešnog italijanskog pisca Paola Konjetija logičan je izdavački potez, s obzirom na njihov približan obim i temu, ako uzmemo da je to priroda; preciznije, planinski krajolik. Takođe, novele se dopunjuju, u smislu da je počev od mesta odvijanja (na severozapadu rodne države) i veza koje mu ono budi prema detinjstvu te inicijalne samoće glavnog junaka, prva, naslovna – intimnija, te da je druga („Ne stigavši nikad do vrha“) okrenuta ka spolja, s obzirom na to da u njoj protagonista u daleke Himalaje putuje sa dva prijatelja. Dopune se, u drugim aspektima, pretvaraju više u razlike pošto se u „Divljem detetu“ autor ispomaže samo tekstualnim veštinama dok završno štivo prate njegove originalne i ponekad bizarne ilustracije. Takođe, motivi za odlazak na sve planine sasvim su različiti: pripovedač početne novele je na izmaku snaga odlučio da napusti rodni grad i da u mestu na dve hiljada metara nadmorske visine potraži mesto slično – a geografski je blisko – onom u kojem je kao dečak provodio srećne slobodne dane sa roditeljima. Razlog za putovanje na Himalaje pak više je filozofski, gotovo sizifovski jer kakvog praktičnog smisla ima popeti se na planinu do čijeg se vrha ne može stići? U prvoj noveli Konjetijev glavni junak je mlađi (tridesetogodišnjak) i traga za osećanjima, dok se putovanje njegovog četrdesetogodišnjaka u drugoj odvija u korist uma. Ili kako je to autor sažeto obrazložio u predgovoru pisanom specijalno za srpsko izdanje: „Dok je prva (planina, op. D.P.) predstavljala potrebu za lečenjem, druga je bila odgovor na moju želju za istraživanjem. S jednom planinom sam se uhvatio ukoštac sâm, premda sam posle priuštio sebi neke ključne susrete, s drugom sam se suočio u društvu nekolicine prijatelja: jedna je bila potraga za samoćom, a druga za deljenjem. Jedan moj prijatelj iz prve priče vraća se i u drugu, tako da ih na svoj način povezuje.“

Nije pomenuti lik jedino što ujedinjuje „Divlje dete“ i „Ne stigavši nikad do vrha“. To je i, kako se moglo naslutiti, motiv prijateljstva. Međutim, on je široko shvaćen i na neuobičajen način premrežen intertekstualnošću. Naime, u prvoj noveli nekoliko naslova iz manje poznate italijanske i francuske, takođe „planinske“ književnosti predstavljaju i prijatelje s kojima se može komunicirati. Iako je u „Ne stigavši nikad do vrha“ glavni junak bolje socijalno zbrinut, on čita i na Himalajima, gde mu se putopis „Snežni leopard“ američkog autora Pitera Metisona ispostavlja kao prilika za dopunsko prijateljstvo. Osim toga, u obe novele priroda se, neizbežno, tretira bezmalo kao oprečna društvu – lišena normi i pojedinaca koji ih u ustaljenom socijalnom kontekstu diktiraju – ali ne i kao nekakav protivotrov civilizaciji već mnogo više kao ambijent koji, zbog svoje distanciranosti od nje, omogućuje katarzu, svođenje računa sa samim sobom i vlastitim odnosom prema vremenu. (Mada teško da ima čitaoca koji se posle ove knjige ne bi opredelio za boravak na planini u odnosu na život u gradu.) Jednom rečju: glavni junak i na Alpima i na Himalajima uspeva da izgradi autentičnu tačku gledišta, koja u oba slučaja vodi do jasne, značenjski pune a na momente i lucidne proze pripovedača koji, odlazeći u dubinu – i visinu – prirode, zapravo se vraća sopstvenoj prirodi. Na kraju krajeva, „Divlji dečak“ i „Ne stigavši nikad do vrha“ dele i žanr meditativnih, putopisno-esejističkih štiva u kojima svođenje radnje usled zrelosti ukupnog postupka nije ni najmanji nedostatak; naprotiv.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844