Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Elegija o beloj devojčici“: Priča o trijumfu misli u haosu postojanja

Zoran Penevski je napisao izuzetno značajnu knjigu. „Elegija o beloj devojčici“ morala je da bude napisana, jer je ovo priča o Kseniji Atanasijević, prvoj ženi doktoru nauka i prvoj ženi docentu u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Priča o filozofkinji, feministkinji i ličnosti nepokolebljivih moralnih načela briše granice između filozofskog svetonazora i autorskog teksta. Napisana je majstorski, u fragmentima, po uzoru na najpoznatije delo Ksenije Atanasijević. Pisac vešto ispreda priču o trijumfu misli u haosu postojanja i o istrajnosti u svetu punom nepravdi. Paralele sa današnjim društvom i položajem žene u knjizi su suptilne, ali i te kako vidljive.

Više od veka prošlo je od rođenja Ksenije Atanasijević. Otada se, naizgled, mnogo toga promenilo, ali se, suštinski, i nije mnogo toga promenilo. Zbog svojih moralnih načela i uverenja, od kojih nije htela da odstupi ni po koju cenu, zbog toga što je odbijala da bude deo družbi, klanova, partija ili da se prilagođava većini, bila je podvrgnuta maltretiranjima sa različitih strana. Bila je hapšena, izopštavana, zabranjivana i klevetana.

Budući da je bila prva žena docent na Beogradskom univerzitetu, najpre je trpela torturu od profesora Beogradskog univerziteta, koji su svi bili, međusobno čvrsto povezani, muškarci. Nisu mogli da dozvole da mlada žena, koja je, pritom, prilično buntovna, otresita i nezavisna, bude bolja od njih. Prokrčila je put svim ženama univerzitetskim profesorima, ali je taj put bio trnovit. Čim je počela da predaje, Tihomir Đorđević joj je rekao: „Čestitam, gospođice, ušli ste u pakao!“

Za vreme Drugog svetskog rata ona odbija da potpiše Apel beogradskih intelektualaca, a pošto je i pre rata pisala protiv nacizma, Gestapo je hapsi. Međutim, ni sa krajem rata njene muke ne prestaju. Po završetku rata hapse je i nove komunističke vlasti pod lažnim optužbama i zabranjuju njene knjige i zabranjuju joj javno delovanje. Optužbe i smrtnu kaznu za nju je tražio njen kolega Dušan Nedeljković koji je postao redovni profesor na Filozofskom fakultetu, proglašen za akademika i postao dekan fakulteta i prorektor.

Umrla je 1981. godine u Beogradu i sahranjena je u porodičnoj grobnici na Novom groblju. Kasnije je grobnica prekopana, tako da se danas ne zna grob značajne Srpkinje koja je prevela dela Platona, Aristotela, Spinoze i Adlera i napisala četiri stotine radova i članaka.

U nastavku je nekoliko citata iz knjige koji pokazuju da je istinska mudrost vanvremenska i da se, ipak, nismo promenili onoliko koliko mislimo:

„Dolaze drugačija lica, ali nemaština je ista. Ponavlja se biranje nesposobnih i napredovanje neukih.“

„Nije to zamišljala na taj način, ali tako je izgledalo: crna i siva odela, muškarci puni sebe i svojih načela sakrivenih iza portreta čuvenih brkatih prethodnika, mastiljavi dokumenti koji doprinose jačanju njihovih međusobnih veza, bezlični zapisnici koji predstavljaju dokaz njihove pravovernosti, družina ostarelih dečaka koji ne žele da sumnjaju u raspored sedenja za oltarom mudrosti čija je vrednost u njegovom trajanju i međusobnom tapšanju po ramenu.“

„Jeste, svi mi iz iskustva vrlo tačno znamo da nevaljalci preovlađuju samo zato što imaju pred sobom amorfnu masu, koju je najlakše rasplašiti i učiniti bezopasnom jer u nje nema smelosti da se založi za pravičnost, da spase nevinog, da otme iz ruku pomamnog inkvizitora mučenjem već sustaloga jadnika.“

Ukratko sam se osvrnula samo na fragment ove važne knjige, jer ona ima toliko slojeva i o svakom se mogu ispisati mnogobrojne stranice. Zbog svega ovoga „Elegija o beloj devojčici“ Zorana Penevskog može se svrstati u sam vrh srpske književnosti.

Autor: Aleksandra Filipović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844