Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Grozničavi san“

Vampiri na parobrodima.

Ovo je jedan od razloga zbog kojeg sam uzeo da čitam knjigu, a drugi je taj što ju je napisao Džordž R. R. Martin, autor serije romana „Pesma leda i vatre“. „Grozničavi san“ je zasigurno drugačiji pristup vampirima, u toliko autentičnoj priči da sam je pročitao u dahu. Nažalost, nema fascinantnih likova iz Martinovih poznatijih knjiga, a posledica je da radnja trpi. Takođe bi mi bilo drago da su me na vreme upozorili na određenu scenu, zbog koje bih razmislio da li da čitam knjigu.

Godine 1857. kapetanu Abneru Maršu sreća je okrenula leđa i izgubio je parobrod usled leđenja reke Misisipi, kada mu stranac po imenu Džošua Jork daje jedan predlog. Džošua će finansirati izgradnju novog broda, troškovi nisu problem, a zauzvrat želi da putuje rekom sa Maršom – kao partner, tako što će ovaj bespogovorno slediti njegova uputstva.

Maršu novac možda i ne bi bio iskušenje, ali životni san mu je da upravlja parobrodom koji može da u trci pobedi čuveni brod Eklipsu. Tako da pristaje i Grozničavi San je izgrađen. Ali kada je putovanje počelo, Marš otkriva da njegov partner ima nekoliko uznemirujućih tajni.

Prvo, Džošua čuva beležnicu punu novinskih članaka o misterioznim smrtima. Drugo, omiljeno piće mu je tečnost neprijatnog ukusa koju sam pravi. Marš se suočava s njim i Džošua mu priznaje istinu. On je vampir, a rekom krstari da bi tražio druge pripadnike svoje vrste.

Ideja koja mi se dopala u knjizi je to što su vampiri druga vrsta i ponašaju se u skladu s tim. Ne štite ljude, ne zavide im, ne pretvaraju ih u vampire i ne zaljubljuju se u njih. Za neke vampire ljudi su stoka, i upravo za tim predatorima Džošua traga. Piće koje pažljivo spravlja može da utoli ono što on naziva „crvenom žeđi“. Pošto se njegova vrsta retko – ili nikada– ne razmnožava, Džošua veruje da će izumreti ako privlače pažnju tako što za sobom ostavljaju leševe.

I tako, Grozničavi San plovi ka Nju Orleansu, gde je propala plantaža dom maloj grupi vampira koju predvodi Dejmon Džulijan. Jedino ljudsko biće koje ih služi, Zlovoljni Bili Tipton, ostaje im veran zato što mu je Džulijan obećao da će ga jednog dana ubaciti u njihove redove. Pri završetku priče, čitao sam uglavnom da bih saznao šta će Zlovoljni Bili uraditi kada otkrije da su šanse da postane vampir iste kao da mu izraste korenje i da postane drvo.

Ako očekujete iznijansirane zlikovce, ovde ih nećete naći. Džulijan je sociopata koji nema druge ambicije do želje da ubija ljude, i u jednom momentu, muči i ubija bebu u sceni od koje mi je pozlilo. Zlovoljni Bili je ružni ubica čiji je san da postane dovoljno moćan da siluje kreolske dame. Ne iznenađuje što je i rasista koji često koristi reč na „n“. Svako ko je bitan je belac ili muški vampir dok se mlade vampirice izazovno šunjaju unaokolo.

Junaci su dobro zaokruženi, ali Martinu svojstveno ubijanje simpatičnih likova je i ovde na delu. Junaci imaju problem drugačije vrste, jer ako Džulijan umre, roman se završava, tako da on izbegava smrt više puta zahvaljujući njihovim greškama, i priča se razvlači dok se svi konačno ne umore od čekanja, kao i ja.

Posle svega, Martinovo pisanje je prelepo i opisuje detalje kao što su opasni peščani sprudovi na reci, posrebreni zupčanici na kormilu, punjene krabe i pita od ostriga servirani za večeru. Drago mi je što sam naučio tajne parobrodskog zanata, kao što je loj u ložištu za naglo ubrzavanje, a akcione scene su uzbudljive. Konačno, međutim, ovo nije dovoljno da poželim ponovo da pročitam „Grozničavi san“ i preporučio bih ga samo tvrdokornim Martinovim fanovima. Premisa „Mark Tven susreće En Rajs“ je fascinantna, i šteta što je ostatak knjige nije opravdao.

Izvor: allaboutromance.com
Prevod: Borivoje Dožudić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844