Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Hamnet“ autorke Megi O’Farel: tragična priča o sinu učitelja latinskog jezika

Godine 1596, Šekspirov jedanaestogodišnji sin Hamnet umro je u gradu Stratfordu. Otprilike četiri godine kasnije, Vilijam Šekspir piše jedno od svojih najboljih, a ako ne i najbolje delo, čiji glavni lik nosi ime slično onome koje je imao njegov sin. Skoro četiri veka kasnije, autorka Megi O’Farel u školi je čitala „Hamleta“ i učila o Šekspiru i njegovom sinu Hamnetu, koji se samo u nekoliko rečenica pominje u biografiji svog oca. Znatiželja koja se probudila u njoj pre trideset godina, prerasla je u njen najbolji roman – preispitivanje Hamnetove smrti i posledica koje je to ostavilo na njegovu porodicu.

Iako knjiga počinje sa pričom o Hamnetu, naslov može da vas zavara. Glavni junak romana jeste njegova majka, koju autorka naziva Agnes. Svako ime u knjizi ima svoje značenje. Kada Agnes na letku za predstavu vidi ime svog sina, oseća kao da ga ponovo gubi. Međutim, najpoznatiji lik u romanu nema ime, već ga autorka zove „muž“, „otac“, „učitelj latinskog“ i u romanu jako malo ima njegovog dijaloga. Autorka je namerno odlučila da ne pominje ime ovog lika, zbog težine koje ono nosi. Čak se i ime grada Stratforda retko javlja. Umesto toga, autorka koristi nazive ulica i kuća kada priča o mestu gde se radnja odvija.

Zbog svega ovoga, lakše se fokusirate na svakog lika, porodičan život i porodicu. U njihovom gradu Agnes je ta koja je poznata po tome što je nekonvencionalna, slobodoumna i nadarena travarka, za koju se priča da poseduje i druge čudne talente. Agnesin lik inspirisan je likom žene iz engleskog folklora: „Nekada je u ovim predelima postojala priča o devojci koja je živela na ivici šume“. Vraća nas u prošlost i govori o vezi između ljudi i pejzaža..

„U priči se pominju bića koja liče na ljude. Zvali su ih stanovnici drveća. Mogli su da šetaju i razgovaraju, ali nikada nisu izlazili iz šume, čitav život živeli su među lišćem i granjem drveća, u  tami i vlazi šume.“

Agnes je u očima svojih suseda mitsko stvorenje. Posmatraju je sa dozom divljenja, ali i sa dozom opreza. Kada ju je mladi učitelj latinskog, angažovan da njenu polubraću podučava jeziku, prvi put video kroz prozor učionice, kako iz šume izlazi sa pticom kliktavcem na ruci, pomislio je da je dečak.

Autorka suptilno ubacuje „šekspirovske“ teme, a to čini stvarajući nejasne linije između polova i opisujući afinitete dečaka i devojčice blizanaca. Hamnet i njegova sestra imaju trik kojim zavaravaju ljude – menjaju mesta i zamenjuju odeću, navodeći druge da pomisle da je Hamnet njegova sestra i obrnuto. Ovo nije prva knjiga na temu istorijske fikcije koju je O’Farelova napisala. Godine 2006. objavila je roman pod nazivom „Kako je nestajala Esmi Lenoks“, čija se radnja delom odvijala 1930-ih, ali ovaj roman se potpuno razlikuje od svega što je ranije napisala.

Iako ne koristi stil pisanja koji se koristio u 16. veku, u ovom romanu se služi sažetom prozom sa dozom mašte, zbog čega lakše možemo da zamislimo svet koji u isto vreme deluje i opipljivo i nestvarno, kao granica između prirodnog i natpriodnog. Na svakoj stranici se vidi koliko je ovu temu detaljno istražila. Svako ko je posetio Šekspirovo rodno mesto, u ovoj knjizi prepoznaće opise njegovog doma, ali pored toga, autorka detaljno opisuje kuću, miris radionice, vrućinu i vrevu kuhinje, fizičke napore koje je bilo potrebno uložiti u gajenje bašte i ceđenje veša.

Tema ove knjige jeste tuga i načini na koje ljudi uspeju da je prežive. Scena u kojoj Agnes kupa mrtvo telo svoga sina veoma je potresna (dečakovo telo mora se što brže sahraniti, zbog straha od širenja kuge – aspekt priče koji je slučajno postao relevantan). Vidi se velika nežnost između Agnes i njenog muža, čiji je brak pretrpeo toliku razdvojenost. „Kao da je njenoj majci potreban London i sve ono što on tamo radi, mora da strese sa sebe, kako bi ga ona primila nazad“, primetila je Džudit.

Ova knjiga je dokaz da uvek postoje nove priče koje se mogu ispričati o već dobro poznatim istorijskim ličnostima. Takođe, vidimo da je O’Farelova sjajana i svestrana autorka, koja ima duboko razumevanje za ljudske odnose, a tu osobinu je imao i jedan učitelj latinskog jezika iz Stratforda.

Autor: Stefani Merit
Izvor: theguardian.com
Prevod: Lidija Janjić

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844