Prikaz knjige „Helena ili o nemiru“ Mirjane Mitrović
„Helena ili o nemiru“ je roman o carici Heleni. Začetak priče je smešten u 297. godinu. Ostavljena od muža Konstancija Hlora, Helena iz Naisa prelazi u Singidunim. Tu pronalazi hrišćansku zajednicu, jednog čudnog lekara, ali i svoj mir. Drugi deo romana nas seli u 325. godinu. Helenin sin Konstantin je postao car. Samim tim, Helena je od obične žene pretvorena u majku-caricu koja treba da posluži kao primer vrline svim podanicima u carstvu. Konstantin angažuje episkopa Nikolu da sastavi Helenin životopis, ali to nimalo nije lak zadatak. U senci pisanja Helenine biografije, odigrava se Prvi vaseljenski sabor i sukob sa Arijem koji će odrediti kasniju sudbinu hrišćanstva. Treća i krajnja slika je 330. godina. Helena je u Jerusalimu i pronalazi krst na kojem je razapet Isus.
Ovaj roman se može posmatrati iz više uglova. Na prvom mestu, to je rekonstrukcija jednog istorijskog perioda u kojoj Mirjana Mitrović briljira. Prilježno sakupljeni podaci i činjenice predstavljeni su na maestralni način. Čitalac uranja u svet rimskog carstva, ali to više nije puka istorija – to je istinski život koji se odigrava pred našim očima. Sa one druge strane, „Helena ili o nemiru“ je istančani prikaz unutrašnjeg sveta jedne žene. Ljubavi, porazi, bolovi i sumnje jedne duboko napaćene ali i ništa manje mudre i plemenite osobe dobijaju svoj dostojan prikaz u ovom romanu.
Mirjana Mitrović spada u red najistaknutijih savremenih srpskih pripovedača i romansijera. Završila je studije engleskog jezika i književnosti. Debituje sa romanom „Autoportret sa Milenom“ (1990). Sledi zbirka priča „Sveto stado“ i romani „Emilija Leta“ i „Mesečari iz Marguma“. Za „Emiliju Letu“ (2006) je dobila nagradu „Branko Ćopić“, a NIN-ova nagrada joj je izmakla za samo jedan glas.
Možda je najbolju odrednicu ovog romana dala sama autorka naslovom „Helena ili o nemiru“. Nemir. Baš ta reč najbolje karakteriše sudbinu Helene. I to ne inertne osobe koja mu se dragovoljno prepušta. Daleko od toga. Ako se ko ne miri sa sudbinom i onim što joj život servira, onda je to Helena. Ovaj roman je priča o sukobljenosti onog najplemenitijeg u čoveku – Heleninoj ljubavi prema svom mužu, sinu i svetu – sa zlom i prljavštinom istog tog sveta. Prateći Heleninu priču, od nesrećnog svršetka detinjstva, preko užasavajuće samoće, pa sve do trenutka u kojem postaje carica koja je nemoćna da se suprotstavi tiraniji svog sina, Mirjana Mitrović predstavlja život žene osuđene na nemir. Helena u ovom romanu nije svetački lik iz hrišćanskih žitija, nije ni bestelesna carica iz istorijskih hronika. Ona je ljudsko biće osuđeno na muku. I nemir. I možda malo utehe: „Zato ću ja nastaviti da verujem u boga kakvog mi je Helena pokazala, boga bezizlaznih situacija. U takvog je ona verovala i takvog je pošla da traži, sigurna da će ga naći jer je krenula iz tačke u kojoj je bol pretio da sve obesmisli.“
Izvor: onlinecitaonica.wordpress.com



















