Prikaz knjige „Homo Deus: Kratka istorija sutrašnjice“
Jedan od najzanimljivijih aspekata ove knjige je Hararijevo detaljno izlaganje na temu humanizma i njegove moguće evolucije u novi verski sistem. Humanizam insistira na tome da značenje uvek potiče od svakog od nas pojedinačno. Tamo gde je nekada Bog određivao moralnost, humanizam tvrdi da svako od nas mora da obrati pažnju na ono što misli i oseća, a kao primere navodi fraze poput „kupac je uvek u pravu“, „glasači najbolje znaju“ i „lepota je u oku posmatrača“.
U jeku napretka tehnologija, Harari primećuje uspon novog sistema verovanja, onog koji bi jednog dana mogao biti moćniji od humanizma, a to je dataizam. Dataisti posmatraju univerzum kao neprestani protok informacija gde svako od nas upija i emituje bezbroj podataka dnevno. Ovo se može razumeti kroz način na koji neprestano dobijamo mejlove, poruke, čitamo članke i simultano na to proizvodimo sopstvene odgovore u vidu podataka. Dok se kod humanizma akcenat stavlja na značaj posedovanja i akumulacije iskustava, kod dataizma se akcentuje značaj deljenja iskustava. Dataisti veruju u važnost toga da informacije budu slobodne i zamišljaju budućnost u kojoj postoji sveoubuhvatan sistem podataka koji je sveznajuć i svemoguć. Naš značaj bi tada bio zasnovan na spajanju sa tim sistemom koji je veći od nas samih. Ako se ovo dogodi, rezultat bi bila promena u našem fokusu sa nas samih na sistem koji nas poznaje bolje nego što znamo sami sebe.
Ovo je samo kratak opis ljušture jednog od najvažniijih delova Hararijeve knjige, ali uspeva da prikaže beskrajnost njegove vizije i širine. Retkost je pronaći knjigu koja se na toliko različitih nivoa povezuje sa čitaocem. Autor ima naročitu sposobnost da predstavi svoje argumente na objektivan način što kod čitaoca stvara osećaj da spolja posmatra kompletnu istoriju čovečanstva novim očima. Iz tog razloga je „Homo Deus“ uspeo da me toliko fascinira i zainteresuje, a postao je jedna od mojih omiljenih knjiga.
Knjiga je prepuna ideja koja će vas naterati da se zapitate u kom pravcu se svet kreće i da li vam se on dopada. Čitaocu će koristiti da s vremena na vreme podseti koliko je naš svet velik i kakvu moć transformacije ima da se razvije neverovatnom brzinom. Kako Harari tvrdi: „Zaboravljamo da je naš svet stvoren lancem slučajnih događaja i da je istorija oblikovala ne samo našu tehnologiju, politiku i društvo nego i naša razmišljanja, strahove i snove.“ „Homo Deus“ ovu činjenicu ponovo budi u nama i razgara opsesivnu znatiželju o tome kako živimo svoje živote i gde bi nas to moglo odvesti.
Izvor: universityobserver.ie
Prevod: Dragan Matković



















