Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Jesen u Veneciji“ Andree di Robilanta

Prvo značajno delo svetske književnosti koje sam pročitao u mladosti, bila je Pulicerovom nagradom ovenčana novela „Starac i more“, priča o borbi starog kubanskog ribara kome je sreća okrenula leđa i plemenite džinovske sabljarke.

„Starac i more“ je, naravno, delo Ernesta Hemingveja, ali osoba kojoj bi trebalo zahvaliti za njeno postojanje zvala se Adrijana Ivančić. Ta markantna osamnaestogodišnja Venecijanka, u koju se Hemingvej zaljubio tokom boravka u romantičnom italijanskom gradu 1948. godine, inspirisala ga je da napiše jedno od svojih najboljih dela.

Iako se, po svemu sudeći, radilo o platonskom odnosu, to nije umanjilo intenzitet Hemingvejevih osećanja, o čemu svedoče brojna pisma.

„Kada te vidim i kada sam sa tobom, imam osećaj da nema onoga što ne bih mogao da učinim i da sam u stanju da pišem bolje nego ikada“, poručuje joj u jednom pismu. „Kada smo razdvojeni, nije mi ni do čega.“

U trenutku kada su se jedne kišne večeri upoznali na raskrsnici u okolini Venecije, Hemingvej je bio istrošeni pisac, koji punih osam godina nije objavio roman. Bio je više nego dvostruko stariji od nje – ona je imala 18, a on 49 godina – i, iz čudne navike koju je stekao u vezama sa drugim mlađim ženama, zvao ju je „kćeri“.

Uprkos činjenici da je na odmor doputovao sa suprugom, pisac je na uobičajena pijančenja u Harijevom baru i romantične vožnje gondolom počeo da vodi svoju novu muzu. Bili su nerazdvojni.

Ako smo već spremni da joj priznamo zasluge za „Starca i more“, onda Ivančićevoj moramo pripisati i krivicu za „Preko reke pa u šumu“. Bio je to prvi roman koji je Hemingvej objavio nakon upoznavanja sa mladom Venecijankom. Ivančićeva je poslužila kao inspiracija za Renatu, jedan od centralnih likova romana. Reč je o Hemingvejevom najgorem romanu i, biću iskren, zaista užasnom primeru književne umetnosti.

Skoro dve godine nakon upoznavanja, posle nekoliko naknadnih susreta u Veneciji i Parizu, Ivančićeva je sa majkom provela nekoliko meseci u Hemingvejevoj vili Finka Vihija, u Havani. Pisac je na imanju sagradio trospratnu građevinu, zvanu „Bela kula“, kao utočište u kome je mogao na miru da stvara. Jutra je provodio pišući na drugom spratu kule, dok je Adrijana vreme provodila slikajući na spratu iznad. „Pretvorili su tu kulu u svoj mali intimni svet“, piše Andrea di Robilant u knjizi „Jesen u Veneciji: Ernest Hemingvej i njegova poslednja muza“.

„Neprestano je i sebi i drugima ponavljao da piše najbolje što može, kako bi zadovoljio Adrijanu“, piše Di Robilant. Rezultat mukotrpnog rada bila je novela „Starac i more“, koja mu je 1953. donela Pulicerovu nagradu, dok je godinu dana kasnije usledila i Nobelova nagrada za književnost.

Za Hemingvejevu aferu sa Ivančićevom se odavno zna. Pomenuta je još u piščevoj biografiji koju je 1969. objavio Karlos Bejker, iako joj taj autor ne pridaje veći značaj. Čak je i Meri Volš Hemingvej, piščeva tadašnja supruga, pričala o tome kako su Adrijanina živahnost i mladalačko uzbuđenje ponovo „razdrmali“ Hemingvejevo srce. I sama Adrijana je 1980, u knjizi memoara La Torre Bianca (Bela kula), detaljno opisala vezu sa piscem, otkrivši pritom da joj je Hemingvej jednom prilikom rekao kako bi je zaprosio da nije bio ubeđen da će ga odbiti.

„Jesen u Veneciji“ predstavlja podrobnu analizu njihovog odnosa, Hemingvejeve nagle i neprijatne prirode i njegovog sramnog ponašanja prema supruzi.

Ernest Hemingvej posle knjige „Starac i more“ nije objavio nijedno delo. Oduzeo je sebi život 1961. godine. Prokletstvo samoubistva, koje prati porodicu Hemingvej, stiglo je nažalost i Adrijanu Ivančić.

Autor: Denis Mekgrat
Izvor: startribune.com
Prevod: Jelena Tanasković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844