Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Kao lopov usred bela dana: moć u doba postčovečanstva“ – Vrlo novo postčovečanstvo

I u svojoj poslednjoj knjizi slovenački filozof konstatuje da zbog više razloga liberalni kapitalizam nije najprimereniji model savremenom trenutku, počev od njegove sve veće državne posredovanosti ali i niza moralnih pitanja koja otvara i o koja se na kraju oglušuje. Problem je i u nedostatku alternativnog orijentira. Žižek kao savestan levičar smatra da je samim tim problem u tom ideološkom polu, koji nema realistički predlog o tome šta bi trenutno trebalo preduzeti. Komunizam kao ideologija koja je pre stotinak godina bila u stanju da bude snažna alternativa kapitalizmu, u savremenom ruhu se pokazuje kao „katastrofa (Venecuela), kapitulacija (Grčka) ili potpuni povratak na kapitalizam (Kina, Vijetnam)“. S obzirom na takve okolnosti, iako marksista, Žižek upire prstom na mesta u kojima je tvorac rečene struje mišljenja u svojim spisima – kao i njegov najmoćniji sledbenik Lenjin – bio sklon previdima. (Slovenački filozof se često dotiče i Trockog i Staljina.) A u slučaju savremenog slabljenja levice, slična sudbina mora zadesiti i njene bitne poluge u vidu političke korektnosti, novog talasa feminizma i postkolonijalnog pristupa, sa aporijama u koje ove oblasti sve više zapadaju u praksi.

Ne dovode samo sve manja valjanost – liberalkapitalističkog – temelja i nedostatak konsenzusom utvrđene rezervne opcije do potrebe za terminom „postčovečanstvo“. Niti je jedini dodatni razlog za to u digitalizaciji, koliko god Žižek u neku ruku ispravno obrazlagao da nas računar, beležeći naše postupke, na kraju bolje poznaje nego mi sami sebe. Naime, „tačno u vreme kad čovečanstvo postaje glavni geološki faktor koji preti celoj ravnoteži života na zemlji, ono počinje da gubi svoje osnovne karakteristike i transformiše se u postčovečanstvo“, piše autor. U tako posvemašnje krhkoj postavci masovno niču razni paradoksi, kojima se slovenački filozof u ovoj knjizi najviše bavi pre svega u poglavlju Dobro došli u dosadu zanimljivih vremena, počev od naslova. Njihovom gipkom opažanju i lucidnom tumačenju pomaže mu dosledna dijalektičarsko-psihoanalitička referencijalna platforma. Od Hegela Žižek uzima pre svega dijalektički metod, kod Marksa (koga u štivu i pohvaljuje za mnoge pravilne anticipacije /post/čovečanstva) ga zanima pre svega kritika ideologije, a kod Lakana teorijski okvir i terminologija koja se tiče izgradnje subjekta. Međutim, ovakva platforma apdejtovana je pre svega Žižekovim bavljenjem mnogim filmovima, koje mu omogućuje mišljenje u vizuelnim pojmovima i artikulisanje pojedinih središnjih koncepata lakanovske teorije: simboličkog i realnog, pogleda i glasa. Kao umetnost privida i fantazije, film je u stanju da nam saopšti kako se stvarnost gradi kao ideološka, društvena i simbolička konstrukcija, u kom postaje realnija od same stvarnosti, što se savršeno uklapa u pominjano autorovo bavljenje (neiz)brojnim paradoksima.

Dijalektičko-marksističko-psihoanalitička-filozofija, sedma umetnost ali i književnost, Biblija, novinski i članci sa interneta, jezičke analize, vicevi… Za sagledavanje širokog i naizgled sve nerazumljivijeg sveta, Žižek se bavi prikladno širokim referencijalnim svetovima. Međutim, za razliku od njegovih preteča u tom smislu, poput Francuza Bodrijara ili Virilioa, slovenački mislilac i pored prividne nerazmrsivosti postčovečanstva nudi nekoliko pozitivnih orijentira: politički) u konsolidovanju Evropske unije, kao moguće nove zdrave osnove moći; supstancijalni) u udruživanju snaga nauke i filozofije i: svakodnevički) u nomadskijem životu šireg sloja ljudi. Ideologija se u svemu tome čini maltene kao nužni gubitak koju sa sobom nosi epoha koju živimo.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844