Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Kraljevi reka“: Oklevetani vikinzi

Uobičajena je predstava da su Vikinzi bili prilično varvarski nastrojeni ratnici i pljačkaši, koji su se iz Skandinavije najradije kretali prema Zapadu. Po takvim projekcijama, današnja Velika Britanija činila je njihovo omiljeno mesto za poharu i osvajanja. A onda se, 2017. godine, uvrežena predstava o Vikinzima morala sasvim promeniti. Tada je u posed mlade norveške arheološkinje i bioarheološkinje Ket Džarman dospela perla, poludragi kamen nađen u jednom vikinškom grobu u Reptonu, današnjem Derbiširu. Šta je u jednom engleskom gradu tražio dotični artefakt, koji je poreklom čak iz Indije?

Rečeno pitanje podstaklo je Džarmanovu na stručno istraživanje koje je dovelo do vrlo maštovitog prostorno-vremenskog putovanja. Ono je pak iznedrilo iznenađujuća otkrića i, na kraju krajeva, knjigu „Kraljevi reka: Nova istorija Vikinga od Skandinavije do Puteva svile“. Sadržaj podnaslova je više nego opravdan: oprečno dosadašnjim predstavama, pomalo zloglasni skandinavski ratnici nisu bili upućeni samo na Indiju nego i na Bagdad, Konstantinopolj, Estoniju, Dnjepar, Crno more ili reku Volgu, pa su utemeljili gradove poput Novgoroda i Kijeva. (Zanimljivo je i da su vojevali protiv vizantijskih glavešina ali su se borili i kao njihovi najamnici.) Drugim rečima, posredi jesu bili osvajači skloni pohari, ali su jednako tkali trgovačku mrežu koja je spojila Evropu sa Azijom, a iz Skandinavije se kretali koliko prema Zapadu, toliko i na Istok. Međutim, posredi nisu jedina iznenađujuća otkrića koja knjiga donosi. Naime, norveška autorka zaključuje da su, pošto su pojedini vikinzi sahranjeni u prestižnim grobovima bili žene, nordijske pradame imale bitno značajniju ulogu od one namenjene većini bračnih drugarica ratnika – da kod kuće čekaju svoje junake da se vrate sa fronta. I one su se kretale ka Istoku u potrazi za bogatstvom, moći, pustolovinama i, na kraju krajeva, novim životom.

U svom istraživanju, Ket Džarman koristila je forenzičke tehnike poput analize izotopa, a datiranje je obavljala posredstvom radiokarbona i analize DNK ljudskih ostataka, pri čemu su do nespornosti zaključaka dovele i njeni zavidni logički kapaciteti. Svako od devet poglavlja razmeštenih u tri celine započinje ilustracijom kakvog predmeta značajnog za vikinšku kulturu i kratkom naracijom u prvom licu što često polazi iz različitih tačaka gledišta u vezi sa likovima, toponimima i vremenima obrađenim u štivu. Pripovedanje o ličnim iskustvima skopčanim sa istraživanjem prožima celokupno štivo i daje mu svežinu gipkog i spontanog kretanja kroz razna razdoblja između kraja VIII i početka XXI veka. Stoga nije čudno što je osim priznanja akademske zajednice i medija poput Sandej tajmsa ili Tajmsa, knjiga „Kraljevi reka“ pobrala pohvalne reakcije mnogih pisaca, između ostalih englesko-američkog autora Bernarda Kornvela, čiji su romani o istorijskim zbivanjima od V do XIX stoleća doživeli vrlo popularne ekranizacije. Sve u svemu, Ket Džarman je već sa svojih trideset devet godina napisala radikalno inovativnu povest Vikinga kojom se trajno potvrdila kao istoričarka i bioarheološkinja, te skrenula pažnju na svoje nesporne književne kapacitete.

Autor: Domagoj Petrović

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844