Besplatna dostava za porudžbine iznad 3000 RSD

bukmarker

Prikaz knjige „Lela fatalna“: Prva starleta Kraljevine Jugoslavije

Pored knjige „Božanstvena Lola“, koja prati istinite pustolovine međunarodne lepotice i kraljice skandala koja je zavela mnoge kraljeve, aristokrate, pisce, intelektualce i političare 19. veka, Laguna je upravo izdala i knjigu „Lela fatalna“ o našoj verziji slične zavodnice, koja je, doduše, skoro vek kasnije pomutila razum mnogobrojnoj gospodi Kraljevine Jugoslavije. Jer i mi starletu za trku imamo, naša možda nije baš očijukala s krunisanim glavama kao starija joj koleginica Lola, i od njih dobijala titule i čitave grofovije, ali ni Lelin život nije bio ništa manje skandalozan.

Koristeći se arhivskom građom, pismima i člancima iz dnevnih novina koje su se naslađivale Lelinim bestidnim dogodovštinama 30-ih godina 20. veka, izvanredni dr Šimon A. Đarmati, nakon knjige o mahnitoj banatskoj veštici „Baba Anujki“, uspešno se posvećuje rekonstrukciji burnog života naše međuratne femme fatale.

Za blagonaklone – starleta, za one vernije istini – bešćutna sponzoruša i nezasita grabežljivica bez obraza, Jelisaveta Lela Salević je od prodavačice na pijaci i ulici, zahvaljujući slobodnom ponašanju, beskrupuloznosti i izazovnom odevanju, postala kaćiperka na glasu, koja će poljuljati mnoge brakove otmenog beogradskog društva toga doba. Sudbina, reklo bi se, ni po čemu jedinstvena, jer je, na kraju krajeva, svet u svojoj istoriji imao i druge bludnice i cirkuske igračice koje su postajale carice slavnih carstava. Ova je, međutim, posebna po tome što je bila naša: iz takoreći sirotinjskih rita ona se vinula do života u velelepnim vilama. Lepota joj za to, sama po sebi, ne bi bila dovoljna, ali Lela je pritom i zračila čarobnom ženstvenošću i umela je da natera druge da je zavole i da svojim čarima obrlati muškarce i vešto njima manipuliše. Kao što pisac sam kaže „ponosno je igrala ulogu prve starlete Kraljevine Jugoslavije, a onda se zla kob“, verovatno i zaslužena, „poigrala s njom i njenim ljubavnicima i udvaračima“.

Devojka koja je uspela da uzburka mrtve vode tuđih života i da stavi u pokret hiljade jezika koji su je ogovarali, zapinjala je za oko razvratnim bogatašima koji su hteli da za novac kupe sve, pa i ono što im je priroda logikom svojih zakona oduzela. Ova pitkim, čitkim i nadasve zanimljivim Đarmatijevim stilom napisana knjiga puna dinamike i zavodljivog jezika, predstavlja je i kao žrtvu jednog tradicionalističkog društva i njegovog licemerja: jer dok su Lelu zbog njenih grehova često vlasti proterivale nazad u rodnu Ivanjicu, oni koji su joj se bacali pred noge i za njom žudeli, istu kaznu nisu dobijali. No, bilo je to vreme kada su alavost i korumpiranost srpskih vlasti bile na vrhuncu. Đarmati tako, između ostalog, koristi priliku i da opiše jezivo bezakonje koje je vladalo predratnim Beogradom u kojem je bukvalno moglo svašta da vam se desi, krivima ili ne. Knjiga upravo ima i krimi notu i dašak misterije, jer, gle čuda, nijedan od muškaraca s kojima je dovođena u vezu nije umro prirodnom smrću. Dok je za vlasti bila „sifiliktična prostitutka“, drugi su je videli kao žrtvu upravo takvog bezakonja i nepravde. Istina je verovatno negde na sredini, strašni su bili uzroci, još strašnije posledice.

A onda je Lela početkom Drugog svetskog rata netragom isparila iz srpske štampe kao da je u njoj nikada nije ni bilo. Možda ju je konačno i po pravdi sustigla kletva svih brakova i porodica koje je rasturila, a možda su joj, naposletku, dojadila uzbuđenja pređašnjeg života, pa se sama povukla. Nevina svakako nije bila: umela je da toliko omađija muškarce da oni u isti mah njoj daju bogatstvo za kuće, vile, mondenska letovanja, nakit i kola, a sopstvenoj deci smanjuju apanažu potrebnu za život! Dok se ona kockala njihovim parama, često i srcima, kao i nasledstvom njihove dece, oni su se kockali životom i srećom svojih najbližih.

Autor: Miroslav Bašić Palković

Podelite na društvenim mrežama:

Prikaz romana „Crno srce“: Apel za humanije društvo

U središtu romana „Crno srce“ mlađe italijanske autorke Silvije Avalone (1984) nalaze se Emilija i Bruno: dvoje istraumiranih, usamljenih ljudi koji se sreću u zabačenom i slabo naseljenom planinskom selu Sasaja. Njihove priče su ogledala bola i gubitka: Bruno nosi traumu preživljavanja porodične tr

Pročitaj više

Šta deca čitaju? – preporuke povodom Dečjih dana kulture

Pitate se kako da se vaš mališan zaljubi u knjige ili produbi ljubav prema njima? Tokom Dečjih dana kulture bićete u prilici da sa svojim malim superherojima upecate sjajna izdanja Male Lagune po neverovatnim popustima.Pored najsvežijih hitova, za najprobirljivije male čitaoce odabrali smo četiri se

Pročitaj više

Zanimljiv program tokom Dečjih dana kulture u knjižari Delfi SKC

Sjajne knjige, druženja sa piscima, zanimljive radionice, predstava Dečjeg kulturnog centra očekuju mališane tokom Dečjih dana kulture od 4. do 6. aprila 2025. u knjižari Delfi SKC.   U petak 4. aprila od 18 sati svoju knjigu „Ko zna šta će od mene biti“ predstaviće Ivana Lukić.   Zabavan, podsticaj

Pročitaj više

Ljubenović u Somboru i Kragujevcu

Posle književne turneje po Republici Srpskoj, gde je održao promocije svojih knjiga u Prijedoru, Kozarskoj Dubici, Gradiški, Prijedoru i Istočnom Sarajevu, pisac Bojan Ljubenović nastavio je da se druži sa svojim čitaocima i u Srbiji.   Povodom Međunarodnog dana dečje knjige, najpre je u ponedeljak

Pročitaj više

Pridruži se našoj zajednici i isprati dešavanja.

visa-logo4x
Group-96674x
Group4x
Group-96724x
layer14x
Group-96634x
Group-96654x
Group-96664x
image-4384x
Group-96644x
image-4394x

Copyright © Laguna d.o.o. Kralja Petra 45, Beograd • Matični broj: 17414844